1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

Polozen "kamen temeljac" - potpisan prijelazni Ustav u Iraku

" Ovo je povijesni dan za sve Iracane od sjevera do juga i mi smo vrlo ponosni - nakon sve te kritike i skepse da iracani nisu u stanju medjusobno se sporazumjeti."- izjavio je prilikom potpisivanja itacki ministar vanjskih poslova Hoschiar Sebari. Bio je to svecan skup, jucer u podne u konferecijskom centru u Bagdadu. Potpisivanje je bilo dvaput odgodjeno. Jednom zbog drzavne zalosti nakon napada na Bagdad i Kerbelu, drugi put zbog neckanja Sijita. Njihov vodja Grossayatolah al Sisanti medju ostalim se pribojavao da ce se Kurdima dati prevelika prava. No, sijitskim clanovima prijelazne Vlade, za vikend je uspjelo nagovoriti Sisantija da se slozi s tekstom Ustava. Tako je zakljuceno potpisivanje bez promjena.

Kljucne tocke: sloboda misljenja, tiska i religije. Islam je priznat kao glavna religija, on bi trebao biti i jedan od temelja pravnog sustava. Cetvrtina parlamentarnih sjedista trebala bi pripasti zenama. Ono sto je za kurdsku i sunitsku manjinu vazno je cinjenica da ce Irak postati savezna drzava. To znaci da ce pojedine pokrajine dobiti vlastite pokrajinske vlade s vlastitim pravima naspram sredisnje Vlade u Bagdadu. Pored arapskog, sluzbeni jezik bit ce i kurdski. Ustav je neka vrsta prethodnika za kasniji, konacni temeljni zakon, koji bi treao biti usvojen iduce godine. Sada se prije svega mora razjasniti na koji nacin ce se formirati slijedeca iracka Vlada, koja ce vec sredinom godine preuzeti vodstvo zemlje. Istovremeno ce se ukinuti stanje opsade, no SAD ce vecinu suradnika civilne uprave ipak ostaviti u Bagdadu. Oni ce biti namjestenici americke Vlade, cime ona postaje najveca americka Vlada svijeta. U zemlji nadalje ostaju i americke trupe, no radi se intenzivno na tome da se iracke policijske snage i snage sigurnosti osposobi za samostalno odrzavanje reda. To je vazno i za povratak suradnika UN-a, koji bi trebali nadgledati slobodne izbore. Oni su za to trazili minimum javne sigurnosti. Kako se planira, birat ce se pocetkom iduce godine. Tada ce znaci, Irak jos jednom dobiti novu Vladu.