1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Poljsko predsjedanje u znaku krize eura i Hrvatske

Poljsko predsjedanje u potpunosti je zasjenila kriza eura. Da nije bilo potpisivanja ugovora o pristupanju Hrvatske, poljsko bi predsjedanje imalo poraznu bilancu, jer mnogo toga Poljska nije realizirala.

logo poljskog predsjedništva

Poljacima nije bilo lako predsjedati Unijom u kriznim i burnim vremenima

Poljaci su mnogo toga htjeli. Prvo, velika je želja bila da se premijer Donald Tusk i njegova vlada prikažu kao uzorni Europljani te da istodobno predstave svoja težišta kao predstavnici novih zemalja iz srednje i istočne Europe. No kriza eura i predizborna kampanja u vlastitoj zemlji zasjenili su planove poljskog predsjedanja.

Na kraju šestomjesečnog mandata i predsjedanja Europskom unijom, premijer Tusk je pred europskim zastupnicima trijezveno i iskreno priznao: „Danas ne mogu kazati je li Europa krajem 2011.godine ujedinjenija nego prije šest mjeseci, prije godinu dana ili prije pet godina“. Tusk je otišao korak dalje i upozorio kako se Europa nalazi pred odlukom: „Pred nam je težak izbor, hoćemo li u teškim vremenima krize krenuti zajedno ili ćemo poći putem nacionalnih i državnih egoizama“.

Tusk i Van Rompuy

Poljski premijer Donald Tusk i predsjednik Vijeća EU-a Herman Van Rompuy

Prije ulaska u EU 2004.godine mnogi Poljaci strahovali su od utjecaja iz Bruxellesa. Posebice među ruralnim stanovništvom vladao je strah da će članstvo u Europskoj uniji značiti uništenje gospodarskog postojanja. Iskustva prisilne zajednice pod sovjetskom vlašću kod Poljaka još uvijek su bila vrlo duboka i prisutna.

Pa ipak, sedam i pol godina nakon ulaska u EU bilanca je uglavnom pozitivna. Na tisuće Poljaka je iskoristilo mogućnost slobodnog kretanja kako bi otišli raditi u Veliku Britaniju, Irsku ili Švedsku i nakon nekoliko godina, oni su si s ušteđevinom izgradili u Poljskoj novi život. Veliki gradovi kao Varšava, Wroclaw ili Poznan proživljavaju veliki ekonomski polet. Posebice u zapadnim dijelovima Poljske, članstvo u EU dovelo je do daljnjeg gospodarskog razvoja. Poljoprivredne potpore izazvale su jasnu promjenu mišljenja o EU među poljskim poljoprivrednicima.

Poljska se htjela predstaviti kao regionalna sila

Poljski političari prepoznali su priliku da zemlju predstave kao regionalnu vodeću državu – kao zagovornicu „novih članica“, ali i onih koji to žele postati – Ukrajine, Bjelorusije i Gruzije.

Ugovor o pridruživanju i slobodnoj trgovini s Ukrajinom bio je jedan od velikih prioriteta predsjedništva, pa je utoliko bilo veće razočaranje, da je upravo sudski proces protiv bivše ukrajinske premijerke Julije Tomošenko, kojeg smatraju političkim obračunom, pokvario Poljacima njihove planove.

Poljaci zagovaraju jačanje europskih institucija

Što se više bližio kraj poljskog predsjedanja tim više su premijer Tusk i njegov ministar vanjskih polsova Sikorski zagovarali jačanje Europske komisije i Europskog parlamenta, te za dosljedniji nastavak integracije zemalja članica u zajednicu.

Josipović i Kosor

Predsjednik Josipović i premijerka Kosor potpisuju ugovor o pristupanju Hrvatske

Kod kuće u Poljskoj, zbog takvog nastupa nisu dobili samo pohvale. Nacionalnokonzervativni političari već su, kako su rekli, prepoznali da je suverenost Poljske ugrožena. Međutim, europskim realistima Tusku i Sikorskom radi se o mogućnostima suodlučivanja i sukreiranja. Poljska nije članica eurozone, ali želi u krizi eura imati prava suodlučivanja. „Kriza eura mora biti prilika za obnovu Europe“, poručio je Donald Tusk i dodao: „Ili ćemo se prihvatiti te borbe za buduću Europu ili ćemo sutra oplakivati Europu“.

Što se tiče Hrvatske, poljsko predsjedanje ostat će u trajnom pozitivnom sjećanju, jer je upravo na kraju njezinog šestomjesečnog mandata Hrvatska potpisala ugovor o pristupanju, a Poljska okrunila svoje predsjedanje za kraj ipak jednom pozitivnom pričom.

Autor: Alen Legović, Bruxelles

Od. ured.: Željka Telišman

Preporuka uredništva