1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Priča dana

Poljoprivreda između kravlje balege i svemira

Poljoprivreda u harmoniji sa svemirskim zračenjima? I takvih poljoprivrednika na rubu okultizma ima u Njemačkoj, a čak i stručnjacima je problem shvatiti njihove metode. Neke od njih u svakom slučaju funkcioniraju.

Na imanju Johannesa Rodewyka (na naslovnoj fotografiji) nema ni traga velikoj poljoprivrednoj mehanizaciji, a još manje nekakvim kemijskim preparatima. Umjesto toga, svake jeseni u jedan kravlji rog stavlja šaku kravlje balege. Postoji točna procedura kako se to radi, ali u svakom slučaju nakon toga rog zakopa u zemlju. Tamo on onda stoji do Uskrsa i njegov sadržaj se miješa s vodom. Tom čarobnom tekućinom poljoprivrednik onda poškropljuje svoje polje - znanstveno, to nije količina koja se uopće može mjeriti i ispada otprilike jedan "štamprlek" od 0.05 litara na jedan hektar.

Umjesto kombajna i velikih traktora, na njegovom imanju još žive dva konja, jedan magarac, pet svinja, kokoši šeću naokolo i prave društvo kravama koje također imaju slobodu kretanja. Tu je još i jedna bara - što se krije u njezinoj mutnoj vodi radije ne pitamo, ali je i ona važna za Rodewykovo gospodarstvo.

Jer njegovo imanje je odnedavno uvedeno u službeni popis udruge Demeter. Ona ne samo da propisuje potpuno ekološki pristup poljoprivredi, nego zastupa takozvani "biološko-dinamični" pristup poljoprivredi i proizvodnji hrane. Renée Herrnkind je predstavnik udruge Demeter i ne želi se upuštati u raspravu kakav to mogući učinak ima kapljica balege na deset kvadrata.

Na imanju Rodewyka sve ima svoju funkciju - biljke, životine pa čak i mutna bara

Na imanju Rodewyka sve ima svoju funkciju - biljke, životine pa čak i mutna bara

"Tu se ne radi o materijalnim dimenzijama. Ne može se mjeriti koliko, na primjer, ima mikrograma stolisnika u kubiku trave" ('hajdučke trave', Achillea millefollium op.pr.), objašnjava nam predstavnik udruge Demeter. On uspoređuje to s homeopatskim preparatima u medicini: "I tamo se često kaže da 'tu nema ničeg'. Ali ipak djeluje."

"Probao sam - i ostao zapanjen"

To je shvatio i Hohannes Rodewyk. I on je isprva bio "normalan" poljoprivrednik koji je samo pazio na ekologiju, ali nije ga zanimao nikakav hokus-pokus. No, ipak je isprobao taj preparat - i ostao zapanjen: "Svi smo se doista čudili kako se nakon prve godine razvila naša livada. Gnojivo je mnogo bolje, trava je mnogo zelenija makar je nismo previše gnojili."

Herrnkind nam objašnjava kako je osnovno načelo te biološko-dinamične poljoprivrede biološka raznolikost. Čak i "samo" ekološka dobra su prisiljena na specijalizaciju nekih kultura, ali kod Demeterovih dobara je glavni zakon diverzifikacija. Sade se živice, uređuju rubna područja njiva, uzgaja se više vrsta plodova. "Bitno je shvatiti poljoprivredno dobro kao jedan organizam gdje jedan organ hrani druge", kaže nam predstavnik udruge. To onda uključuje i razne životinje koje daju gnojivo za polja.

Rudolf Steiner

Rođen u Hrvatskoj u Donjem Kraljevcu, Steiner još uvijek ima veliki utjecaj na ezoterike

Ideja biološko-dinamičnog uzgoja je već stara devedesetak godina. Na čitavom svijetu ima oko 5.000 imanja koja slijede njihova načela, a gotovo trećina njih su u Njemačkoj. U svakom slučaju su i ovdašnji građani otkrili kvalitetu njihovih proizvoda i oni se sve više traže, čak i kod onih koji su nepovjerljivi prema ideologiji koja iza njih stoji.

U osnovi se tu i u poljoprivredu proširio duh antropozofije pedagoga, filozofa i ezoterika Rudolfa Steinera s početka prošlog stoljeća. On je zagovarao mistično jedinstvo čovjeka i svijeta i tako stvorio drugačiji pristup medicini, umjetnosti, odgoju djece, ali i poljoprivredi.

Tu se radi o djelovanju onog što antropozofi zovu "kozmičke sile". Ti "čarobni napici" često sadrže biljke poput stolisnika, kamilice ili maslačka, ali i stajskog gnojiva i životinjske mokraće. Ti sastojci se u minimalnim količinama raznose na polja, a Rodewykova balega iz kravljeg roga na primjer treba potaknuti "harmonizirajuće životne procese" u korjenju biljaka.

"Ne znamo zašto, ali razlike ima..."

Urs Niggli

Profesor Niggli: 'Nakon 15 godina, razlika se mogla izmjeriti'

Makar biste svakome tko bi vam tako nešto pokušao objasniti spontano mogli predložiti da potraži stručnu liječničku pomoć, agronomi nisu posve sigurni što da misle o tim čarolijama na poljima. Profesor Urs Niggli je na čelu Istraživačkog instituta za biološku poljoprivredu (FiBL) u Švicarskoj gdje još od 1978. traje dugoročna usporedna analiza ekološkog i takvog biološko-dinamičnog odnosa prema poljoprivredi.

"U prvih 15 godina se baš ništa nije događalo, ali od petnaeste godine su se polako počele pokazivati razlike", kaže nam profesor. Onda su i egzaktna mjerenja pokazala kako je plodnost tla na biološko-dinamičnom polju bila bolja nego na samo ekološkom - i naravno, bila je mnogo bolja nego u konvencionalnoj poljoprivredi.

Ipak, u prirodi znanstvenika je da i dalje bude sumnjičav. Teško je reći da je razlog tome tih par kapljica balege iz kravljeg roga ili nekog drugog preparata, jer je i uzorak previše malen. Doduše, trudili su se pronaći usporedne površine gdje nema gotovo nikakve razlike u lokaciji, klimi ili sastavu tla. "Možemo, dakle, reći da ti preparati imaju određen učinak, ali to ne možemo objasniti", kaže nam profesor Niggli: "Sve je to razumljivo samo u antropozofskoj kozmologiji, ali kao znanstvenik ste tu potpuno zatečeni i zato mnogi od njih potpuno odbacuju takva načela." Ipak, čini mu se da barem određenu ulogu ima i sastav gnojiva kako se ono priprema na biološko-dinamičan način.

Izvedba u Goetheanumsu

Antropozofi zastupaju mnoge ideje u mješavini ekologije, istočne filozofije i ezoterike

Bilo kako bilo, profesor Niggli nema razloga reći niti riječ protiv biološko-dinamične poljoprivrede: "Ono što je za mene važno: kada pogledam njihovu praksu, vidim kako njeguju vrlo pažljiv odnos prema tlu. Tehnike koje primjenjuju, kompostiranje ili plitka obrada tla, to čini sustav koji intenzivno čuva okoliš."

Možemo li se onda nadati da će se jednoga dana svi poljoprivrednici "odreći Lucifera i Ahrimana" - kako je pisao Rudolf Steiner o bićima koje potiču sebičnost i pretvaraju čovjeka u mehanički stroj? To je teško moguće: usprkos sve većem zanimanju potrošača za njihove proizvode, njihov urod je premalen da bi se nahranila sva gladna usta na svijetu. Zato i profesor kaže: "Površina na kojoj se uzgaja na biološko-dinamičan način je jednostavno premalena da bi se na taj način riješili svi globalni problemi poput promjene klime i gladi u svijetu."

Preporuka uredništva