Politika Srbije: Na dvije stolice, dokle god se može | Politika | DW | 19.12.2017
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Politika Srbije: Na dvije stolice, dokle god se može

Srbijanska politika balansiranja između Zapada i Rusije nastavljena je nepromijenjenim tempom čak i nakon upozorenja Zapada da to tako ne ide. Međunarodni stručnjaci s kojima je razgovarao DW ne očekuju skore promjene.

Najava sastanka Putina i Vučića u Moskvi nije bila baš precizna: razgovarat će se o "razvoju rusko-srpskog strateškog partnerstva". Vučić je rekao da očekuje dobre vijesti, ali i da nitko ne bi rado "bio u njegovoj koži". Srbijanski mediji fokusirali su se na biznis i nabavu oružja.

No posjet pokazuje i da Srbija odbija izabrati jednu stranu dok napetosti između Moskve i Zapada ne jenjavaju, naprotiv. Tijekom posjeta Beogradu u listopadu je američki diplomat Brian Hoyt Yee upozorio Srbiju da je teško sjedeti na dvije toliko razmaknute stolice.

Priča o "dvije stolice" je bila "politika praktički svake vlade u Srbiji", kaže Dimitar Bechev, suradnik Atlantskog vijeća i autor knjige "Rivalska moć: Rusija u jugoistočnoj Europi".

Konačno, ulog za Srbiju nije samo tradicionalno dobar odnos s pravoslavnom majkom. Europska unija je, doduše, daleko najveći trgovinski partner i u Srbiji je uložila sedam puta više od Rusije od 2010. godine, ali u vrijeme kad se lomi trasa budućeg plinovoda Turski tok, Srbija, potpuno ovisna o ruskim energentima, teško sebi može priuštiti biranje jedne stolice.

Osjetljivo pitanje NATO

Premda se u posljednje vrijeme, nakon nabave polovnih MiG-ova iz Rusije, govori o kupovini ruskih protuzračnih sustava i vojnih helikoptera, Srbija je i na vojnom planu do sada uspijevala igrati na dvije strane. Tako je ove godine održala dvije vojne vježbe s Rusijom, ali čak 13 s NATO-om ili članicama tog saveza, a sedam s američkim jedinicama.

Dimitar Bechev

Dimitar Bechev

Hodanje po žici između Zapada i Istoka posebno je važno na tom planu. Dimitar Bechev u razgovoru za DW podsjeća da Srbi nikako nisu zaboravili bombardiranje SR Jugoslavije. "Mnogi Srbi se osjećaju žrtvama događaja devedesetih, a Rusija se vidi kao sila koja može ispraviti te nepravde", navodi on. Ipak, Bechev naglašava da je "srpsko društvo puno zapadnije orijentirano. Ruska meka moć nije tako prisutna kao u dijelovima bivšeg Sovjetskog Saveza."

Jelena Guskova s Instituta za balkanske studije moskovske Akademije znanosti ide i korak dalje. Ona tvrdi da je suradnja s ruskom vojskom "jamac sigurnosti" za mnoge Srbe koji su "unezvijereni" zbog suradnje njihove vlasti s NATO-om. "Bombardirali su ih ne tako davno, a sada nude suradnju", kaže Guskova za DW.

Tko pritišće Srbiju?

Oba naša sugovornika kao potencijalnu nagaznu minu u srbijanskoj "politici dvije stolice" ističu rusko-srpski Humanitarni centar u Nišu. Na Zapadu i sama pozicija tog centra budi sumnju – relativno blizu Kosova gdje je američka vojna baza Bondsteel te granice s Bugarskom koja je članica NATO-a. U posljednjih godinu dana primjetan je porast pritiska Moskve da osoblje Humanitarnog centra dobije diplomatski status.

Jelena Guskova

Jelena Guskova

Bechev kaže da ovo pitanje može biti povod Rusiji da "zamuti vodu". Za tako nešto, smatra ovaj politolog, Rusija u Srbiji ima potencijala. "A tada bi moglo Srbiji postati vrlo teško održati tradicionalnu poziciju balansiranja između Istoka i Zapada", dodaje Bechev.

S druge strane, ukoliko Moskva nastavi ostavljati prostor Vučiću za manevre, strategija "dvije stolice" bi se mogla nastaviti idućih godina. "Ako je održiva sada kada su odnosi vrlo polarizirani, onda će vjerojatno biti održiva i u vremenima kada se poboljšaju odnosi Zapada i Rusije", ukazuje Bechev.

Guskova pak smatra da jedino Zapad, a ne Rusija, pritišće Srbiju da konačno izabere stranu. "Ove godine smo već čuli jasne signale zapadnih političara da se Srbija mora odlučiti", podsjeća.

Dimitar Bechev smatra da pozicija usred geopolitičkog povlačenja konopca odgovara Vučićevoj vlasti: "Sve dok se Srbija nalazi između NATO-a ili Zapada i Rusije, zapadne vlade će biti popustljive prema Vučiću. Neće postavljati neugodna pitanja." Zato će, smatra on, Srbija odlagati izbor stolice koliko god može. Beograd, naime, kako zaključuje, hoće "i jare i pare".

Preporuka uredništva