1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Politika prema BiH: "Hrvatski vrh je pogriješio i sam sebi iskopao rupu"

Nova hrvatska vlada stavlja BiH na prvo mjesto svojih vanjskopolitičkih aktivnosti, izjavio je tijekom svog posjeta BiH premijer Plenković. I time kao da je otvorila sezonu kompliciranja odnosa između dvije države.

Prvi posjet novog premijera Plenkovića izgledao je na prvi pogled rutinski, ceremonijalno, ali kada su dan nakon njega izvađene optužnice za zločine u Orašju krenule su lavine propitivanja što je to krenulo pogrešno u odnosima između Hrvatske i BiH. Situacija se dodatno zakomplicirala i otkrivanjem novih istraga za zločine u BiH u kojima se sumnja proteže sve do aktualnog ministra obrane Damira Krstičevića. 

Radi li se doista o neovisnoj operaciji pravosuđa, koja se posve slučajno poklopila „dan poslije“ Plenkovićeva posjeta BiH? To bi značilo da je nova v.d. glavne tužiteljice u BiH,  Gordana Tadić, tužiteljica koja je dugo radila na ratnim zločinima, frustrirana što je u vrijeme njezinog smijenjenog prethodnika toliko slučajeva ostajalo u ladici, samostalno odlučila krenuti van sa svim optužnicama koje su kompletirane, neovisno o „tajmingu“.

Dio političara, ali i analitičara, smatra međutim da treba biti oprezan oko zaključaka da je do ovakve situacije došlo – slučajno.

"Opipavanje" nove vlade u Zagrebu

Višeslav Raos, docent sa zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti, u razgovoru za Deutsche Welle kaže da smatra da se radi o „opipavanju" nove vlade u Zagrebu:  „Različite istražne radnje i istrage o ratnim zločinima u BiH vode se dugi niz godina. Međutim, slično kao i kod mnogih korupcijskih afera u RH, one se aktiviraju shodno dnevnopolitičkim potrebama. Slučaj vezan uz ratovanje na oraškom području, upravo demonstrira takvu politiku "vađenja papira s dna ladice". Službeno Sarajevo "opipava teren" i testira novu ekipu u Banskim dvorima."

Senada Šelo Šabić, znanstvena suradnica  sa zagrebačkog Instituta za razvoj međunarodnih odnosa (IRMO) kaže „da ne bih htjela nagađati što se to zapravo zbivalo“.

Senada Šelo Šabić

Senada Šelo Šabić

„ Činjenica jest da je to diglo napetost između Hrvatske i BiH i da je to dalo „štofa“ onima koji žele naglašavati da su Hrvati u BiH diskriminirani.  Hrvatski politički vrh se zbog toga sigurno našao u teškoj situaciji. Treba odgovoriti, ali ovo je trenutak u kojem treba posebno pokazati trezvenost, a sigurno nije rješenje ono što je rekao hrvatski ministar pravosuđa,  da će sada Hrvatska dizati optužnice protiv časnika iz BiH. To je bio najgori mogući odgovor na situaciju u kojoj se Hrvatska našla. Ima mnogo ozbiljnih glasova u BiH koji smatraju da tužiteljstvo nije bilo ispolitizirano i da je tužiteljica postupila kako treba.", naglašava Šelo Šabić za DW.

„Hrvatska se u ovoj histeriji mora razumno odrediti. Ne smije se držati partikularnih interesa određenih struja iz BiH koji nalaze prostor i u Hrvatskoj", dodaje naša sugovornica.

Promjena kursa prema BiH?

Je li Plenković na bilo koji način signalizirao promjenu kursa u hrvatskoj politici prema BiH? „Ne, nije. Vanjska politika Hrvatske prema Bosni i Hercegovini stabilizirala se u nekoliko zadnjih godina", komentira Senada Šelo Šabić. „Hrvatski političari, od Milanovića, Josipovića, pa do predsjednice Grabar Kitarović i premijera Plenkovića smatraju da BiH utemeljena na Daytonu ne može postati funkcionalna, stabilna i prosperitetna, da se nešto treba mijenjati i popravljati, a da Hrvatska zbog svog posebnog odnosa s BiH, mora u sve te promjene biti nekako uključena."

Šelo Šabić međutim smatra da je taj konsenzus – pogrešan. "Iz perspektive Hrvatske taj se odnos možda čini vrlo dobronamjeran, trezven, realan. Ali zapravo nije. On implicira dio patronizirajućeg stava, dociranja. Hrvatska se postavlja kao stariji brat i zaboravlja biti samokritična. Hrvatski politički vrh naprosto mora prihvatiti da postoji doza nepovjerenja prema njegovim namjerama. Zbog mnogih povijesnih i političkih okolnosti redovno se otvaraju sumnje da Hrvatska nije sto posto za jedinstvenu i cjelovitu BiH.“

Plenković u Mostaru (29.10.2016.)

Plenković u Mostaru (29.10.2016.)

Kako ona tumači činjenicu da je Andrej Plenković ponovno naglasio ono što su govorili i mnogi drugi hrvatski političari, da će BiH biti „broj 1“ hrvatske vanjske politike?

„Hrvatski politički vrh je pogriješio i sam sebi iskopao rupu kada je krenuo naglašavati da će BiH biti u fokusu hrvatske vanjske politike. To se u diplomatskim krugovima naprosto ne radi. Zamislite da Grčka kaže da će Cipar staviti u fokus svoje vanjske politike. Naprosto ne smijete imati takav diskurs. Neovisno o tome u kakvim je problemima vaš susjed. Ako pokušavate graditi ravnopravan odnos, ne smijete se tako postavljati.  Ali vjerujem da su to bile početne greške."

Kakav bi trebao biti odnos Hrvatske prema BiH, prema viđenju Senade Šelo Šabić? „„Hrvatska treba biti jako oprezna, suzdržana, ne bi se trebala gurati u unutarnja prekrajanja BiH. Hrvatski politički vrh službeno naglašava da je u interesu Hrvatske jedinstvena i prosperitetna BiH, ali u praksi, ili u pojedinim porukama to nije uvijek slučaj. Vrlo često se naglašava da Hrvati u BiH nisu ravnopravni, da su diskriminirani, te da Hrvatska zbog svojih ustavnih obaveza, i zato što je supotpisnica Daytona, Washingtonskog sporazuma, te zato što dijeli s BiH tu dugačku granicu – ima veće pravo da sudjeluje u diskusiji pa i o odlučivanju o ustrojstvu BiH. Mislim da bi tu Hrvatska trebala biti mnogo opreznija. Prije svega, Hrvatska bi trebala definirati koji je njezin nacionalni interes – ne koji je interes Hrvata u BiH, nego koji je interes Hrvatske prema BiH pa i prema drugim susjednim državama."

"Tiha diplomacija"

Višeslav Raos

Višeslav Raos

 I Višeslav Raos kritičan je prema modelu hrvatske vanjske politike prema BiH: „ Hrvatska već dugo nema jasnu i nedvosmislenu vanjsku politiku prema nizu zemalja, pa tako niti prema susjednoj BiH. Važno je znati da osnovica bilo kakve hrvatske politike prema toj zemlji nije samo zaštita naših državljana koji tamo žive, već i jamčenje stabilnosti ustavno-pravnog poretka, na koje obvezuje potpis predsjednika RH na Sporazumu iz Daytona. U politici Zagreba prema Sarajevu prečesto je puno praznih fraza i općih mjesta, a premalo konkretnih gospodarskih, sigurnosnih, pravnih i političkih promišljanja koja doista mogu pripomoći stabilizaciji, napretku i razvoju kako međusobnih odnosa, tako i stanja u samoj BiH.“

On je zagovornik aktivnije politike, ali prije svega bez velike parade, s mnogo više „tihe diplomacije“:  „Umjesto velikih gesta i riječi, potrebno je sustavno raditi na tome da ono u što se službeni Zagreb zaklinje - "ravnopravnost triju konstitutivnih naroda", "europska i atlantska perspektiva BiH" i sl. - doista dođe do svojeg ispunjenja. To je lakše postići tihom diplomacijom, kontinuiranom i suptilnom suradnjom pravosudnih i policijskih tijela, kao i pametnim projektima prekogranične suradnje, u okviru europskih strukturnih i kohezijskih fondova, nego li velikim sastancima na vrhu.“

Preporuka uredništva