1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Politika Moskve prema Siriji zapela u slijepoj ulici

Rusija u slučaju Sirije ne odustaje od svoje pozicije. Zajednička intervencija Vijeća sigurnosti UN-a čini se nemogućom. Diplomatska borba je počela. A vrh EU-a upravo se nalazi u posjetu Putinu.

File - In this Jan. 27, 2012 file photo, in this citizen journalism image provide by the Local Coordination Committees in Syria, anti-Syrian regime protesters, hold a caricature placard shows Russian Prime Minister Vladimir Putin aiding his Syrian ally President Bashar Assad during a demonstration, at kfarnebel town in Edleb province, Syria. Throughout 40 years of Assad family dictatorship, one thing united Syrians _ the culture of self-censorship, fear and paranoia. But the uprising against President Bashar Assad has unleashed a burst of blunt irreverence and black humor that would have been unthinkable before, when any satire had to be indirect or hidden. The Arabic words in the placard read:The occupied Kfar-Nebel. (Foto:Local Coordination Committees in Syria, File/AP/dapd) EDITORIAL USE ONLY, NO SALES, THE ASSOCIATED PRESS IS UNABLE TO INDEPENDENTLY VERIFY THE AUTHENTICITY, CONTENT, LOCATION OR DATE OF THIS HANDOUT PHOTO

Syrien Proteste Demonstrationen Russland Putin Bashar Assad

Bez oštrijih sankcija protiv režima Bašara al-Asada, a pogotovo ne vojni napad na Siriju - umjesto toga pregovori do pronalaženja političkog rješenja. Ovo je pozicija Rusije od koje predsjednik Vladimir Putin nije želio odustati ni tijekom susreta sa njemačkom kancelarkom Angelom Merkel i francuskim predsjednikom Francoisom Hollandom. "Ni za milimetar" se svježe reizabrani ruski predsjednik tijekom svojih posjeta Berlinu i Parizu nije pomaknuo ka stajalištu Zapada, kaže Jeff Laurenti iz zaklade Century Fondation iz New Yorka.

Pri tome se upravo njemačka kancelarka prilikom Putinova posjeta Berlinu prije nekoliko dana, znatno potrudila da Ruse ne kritizira otvoreno. Nakon srdačnog pozdravljanja, dvoje su čelnika jednoglasno izrazili zabrinutost zbog opasnosti od građanskog rata u Siriji, te su istaknuli da je potrebno poštivati mirovni plan UN-a. Kancelarka Merkel je tek jednom dobro odvaganom rečenicom nagovijestila da postoje razlike u tome kojim sredstvima treba biti proveden mirovni plan.

Ministri vanjskih poslova Velike Britanije William Hague i Rusije Sergej Lawrow u Moskvi nakon zajedničke konferencije za tisak, u svibnju 2012.

Ministri vanjskih poslova Velike Britanije William Hague i Rusije Sergej Lavrov u Moskvi nakon zajedničke konferencije za tisak, u svibnju 2012.

U slijepoj ulici

Nasuprot tome, francuski predsjednik je za Putinova posjeta Parizu, koji je uslijedio nakon boravka u Berlinu, bio mnogo jasniji. "Ne postoji rješenje za sirijski konflikt bez ostavke predsjednika Bašara al-Asada," naglasio je Hollande. Na to je Putin jasno stavio do znanja da Rusija ne stoji ni na Asadovoj strani, ni na strani njegovih protivnika. Riječ je o poziciji koja proturječi mišljenju ruskog Ministarstva vanjskih poslova koje je masakr u Huli označilo kao "dobro planiranu akciju militantnih predstavnika kako bi spriječili političko rješenje za krizu u Siriji" - i time prihvatilo tumačenje Asadovog režima o masakru.

Bez otvorene podrške Asadu, ali i bez podrške njegovim protivnicima - već mjesecima Rusija vrda i blokira sve prijetnje sankcijama u Vijeću sigurnosti UN-a. Stefan Meister, ekspert za ruska pitanja pri Njemačkom društvu za vanjsku politiku, smatra da je držanje Rusije po ovom pitanju tvrdoglavo, te da se stoga dospjelo u slijepu ulicu.

Bašar Al-Asad

Bašar Al-Asad. Rusija ga za sad pušta da radi što želi

Unosna trgovina oružjem

Razloga za tvrdoglavo držanje Moskve u slučaju Sirije ima mnogo. Tu su prije svega ekonomski interesi. Ruske energetske firme trebaju naftu i plin. No posebno važne i profitabilne interese ima industrija oružja, za koju je Sirija treće najvažnije izvozno tržište. Putin je na pitanje o tomu, koje mu je postavljeno u Berlinu, odgovorio da njegova zemlja ne isporučuje oružje Siriji koje bi moglo biti iskorišteno u građanskom ratu. Riječ je o diplomatskoj floskuli, smatra Stefan Meister. "Ako se prodaje oružje Siriji, onda ni jedna vojska i ni jedan ruski predsjednik ne može kontrolirati hoće li to oružje biti korišteno protiv pobunjenika. Ja bih čak išao tako daleko i rekao: ono će definitivno biti iskorišteno protiv pobunjenika."

Još važniji od ruskih ekonomskih interesa su, prema mišljenju Margarete Klein iz Fondacije za nauku i politiku, naravno geostrateški interesi. Sirija je posljednji preostali saveznik Moskve na Bliskom istoku. U arapskom svijetu je ova zemlja u svakom slučaju protuteža američkoj dominaciji u regiji, kaže Klein. Pri tome ne treba zaboraviti da se u sirijskom lučkom gradu nalazi i posljednja eksteritorijalna baza ruske mornarice.

Brojna mrtva tijela leže zamotana u bilo platno

Iz Sirije stižu slike koje upućuju na stravične zločine

Pogrešni prioriteti

Sve to je na kocki u slučaju svrgavanja sirijskog predsjednika. Stefan Meister ovdje vidi veliku dilemu Moskve: "Asadov režim je već predugo podržavan. Pitanje je nije li prekasno za Rusiju da sada odustane". Zbog toga Meister sumnja u to da li će se Moskva prikloniti držanju Zapada kada je riječ o Siriji. Za njega je jasno sljedeće: "Rusija jaše pogrešnog konja. Asad je pitanje vremena. Rusija će ovog partnera izgubiti."

Margaret Klein nasuprot tome već vidi znakove koji govore da Rusija lagano uviđa da Asad možda neće moći politički preživjeti. To se, kako ona kaže, može primjetiti u tome da se Rusija u posljednje vrijeme više ne drži čvrsto za ličnost Bašara al-Asada, već insistira na poštivanju načela međunarodnog prava. Rusija želi "nacionalno rješenje koje neće biti oktroirano izvana i neće biti provedeno vojnim putem." Drugim riječima: Sirijci trebaju sami odlučiti o svojoj budućnosti.

Preporuka uredništva