1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

Politicki tjedan u znaku Afganistana

"Simbol koji naglasava tradicionalno
prijateljstvo izmedju Njemacke i
Afganistana ali istodobno i simbol
za cvrstu volju Njemacke da u onome
sto se naziva stvaranje nacije i sto
uspjeva korak po korak, podrzi
Afganistan"- tako je kancelar
Schröder u razgovorima s
afganistanskim predsjednikom
Karsaiem , s kojim je razgovarao
uoci konferencije, sazeo ciljeve
njemacke vanjske politike u odnosu
na Kubul i razloge zbog kojihe je
Njemacka opet domacin skupa davalaca
za Afganistan. Konferencija je zatim
i odrzana uz dotad u Berlinu gotovo
nevidjene mjere sigurnosti te uz
prisustvo i americkog drzavnog
sekretara Powela i novog ruskog
ministra vanjskih poslova Lawrova te
u cetvrtak uspjesno zavrsila, nakon
sto su se govornice culi za
medjunarodni diplomatski parket
neuobicajeno otvoreni tonovi:


"Nitko ne zeli biti nazivan
preprodavacem droge, najmanje cijela
nacija-" tako je afganistanski
predsjednik Karsai sazeo razloge
zbog kojih je Afganistanu ne samo i
dalje potrebna pomoc medjunarodne
zajednice nego i njezino dalje
povecavanje.

Na trecoj konferenciji davalaca,
koja je u Berlinu okupila oko 700
predstavnika 60 drzava, zu dosad cak
i za ovdasnje prilike nevidjene
mjere sigurnosti- vise od dvije
tisuce policajaca okruzuje hotel
interkontinental gdje konferencija
danas zavrsava.

Vec na samom pocetku americki
drzavni sekretar Pawell je obecao da
ce Washington svoju pomoc povecati
za milijardu dolara a slicno je
najavio i kancelar Schröder:
"Na konferenciji davalaca u Tokiju
pred dvije godine njemacka je
obecala pomoc za obnovu u visini od
320 milijuna Eura, za iduce cetiri
godine cemo na raspolaganje staviti
jednaki iznos. Tome treba pribrojiti
velika sredstva za Bundeswehr, nase
regionalne operacije u Kabulu i
Kundusu a znatan novac njemacka
trosi i na operacije koje se
ostvaruju u okviru zajednickih
projekata Evropske Unije."


Na kraju je u istom , barem za
javnost optimistickom tonu, skup i
okoncan:

Zadovoljni domacini, zadovoljni
gosti i jednoglasno usvojena
berlinska izjava kojom se
Afganistanu za iduce tri godine
obecava oko osam milijardi dolara-
tako je zavrsila treca medjunarodna
konferencija o Afganistanu koja je u
dva dana okupila vise od 700
predstavnika gotovo 60 drzava.Zu to,
medjunarodna zajednica je
Afganistanu obnovila sigurnosne
garancije- ali, novac nije namjenjen
samo za obnovu nego i za
ogranicavanje proizvodnje i trgovine
drogom te za borbu protiv terorizma;
oba se problema ne bez razloga
dovode u usku vezu sa zemljom koja
se oporavlja od dugogodisnjeg rata.
Predsjednik Karsai je tako na kraju,
zahvaljujuci medjunarodnoj zajednici
na pomoci i obecavsi dalju
lojalnost, priznao:
" Afganistan ce ostati lojalan
medjunarodnoj zajednici i spreman je
raditi vrlo naporno raditi da stane
na vlastite noge, ali i Afganistan i
medjunarodna zajednica se i dalje
vide izlozenima trostrukoj
opasnosti, krijumcarenju droge,
aktivnostima tzv. gospodara rata i
medjunarodnom terorizmu- to je
trokut koji se medjusobno jaca i
pomaze..." Nadu sadasnje
afganistanske vlade da ce
medjunarodna zajednica stoga i
mandat zastitnih snaga uciniti
robustnijim se medjutim nije
ostvario a njemacki ministra obrane
Struck ima i sasvim jasno
obrazlozenje:
"Toliko snaga i vojne opreme koliko
bi bilo potrebno da se ta zemlja
stabilizira u istoj mjeri u kojoj je
to ucinjeno na Balkanu, jednostavno
ne postoji."

Ipak, sadasnji dogovor pridonosi i
jacanju sigurnosti- kakao
Afganistana tako i sire regije- a to
je upravo onaj signal do kojeg je i
njemackom domacinu konferencije
posebno stalo. Ministar vanjskih
poslova Fischer:
"Ono sto je neposredno povezano s
Berlinskom izjavom je neposredna
garancija sigurnosti a to je izravni
doprinos siroj stabilizaciji."

Prijetnja medjunarodnog terorizma je
unatoc svih napora u kriznim
zaristima kao sto je afganistansko,
zadnjih godina porasla za sve
zapadne zemlje, pa i za Njemacku.
Nije slucajno sto se i u vezi s
nalazenjem pocinilaca atentata u
Madrudu kao boraviste nekih
osumnjicenih spominju i pojedini
ovdasnji gradovi- a sluzbe
sigurnosti stalno prate i vise
stotina tzv. spavaca, simpatizera
ili suradnika ekstremistickih
organizacija koji u danom trenutku
mogu biti aktivirani. I- to je samo
jedna od niza novih potencijalnih
opasnosti za sigurnost i stabilnost-
za opozicuju razlog za kritiku
vladinih mjera i za zahtjev da se,
iako to sadasnji propisi ne
dopustaju, ubuduce vojska angazira i
u domeni unutrasnje sigurnosti.
Argument: Bundeswehr ima ne samo 285
tisuca naoruzanih i za specijalne
situacije osposobljenih pripadnika
koje se moze vrlo brzo angazirati
nego slicne sigurnosne poslove vec i
obavlja u inozemstvu. Njemacki ustav
medjutim , zbog povjesnih iskustava
strogo ogranicava unutrasnje
operacije vojske a na razlicite
mogucnosti zloupotreba ukazuju i
zabrinuti za demokraciju, medju koje
spada i crveno-zelena vlada.
Analiticari pak upozoravaju da u
vrijeme kada su sadasnji zakoni
doneseni, danasnji razmjeri
medjunarodnog terorizma nisu bili ni
naslucivani. Sve je to i okvir
polemike koja se razvila u
Bundestagu, zasad bez rezultata za
zahtjeve opozicihje- ali ona
najvljuje da ce temu pokrenuti i u
gornjem parlamentarnom domu,
Bundesratu u kojem ima vecinu.
Indirektno opasnost medjunarodnog
teririzma utjece i na temu koja je
trajni predmet spora izmedju
opozicije i koalicije, ali je
najnoviji razvoj dogadjaja, prije
svega teroristicki napadi u Madridu,
na sve skupa bacio sasvim novo
svjetlo: novi zakon o strancima ni
nakon intenzivnih konzultacija u
parlamentarnom odboru za
posredovanje nije dobio zeleno
svjetlo obiju strana, sto vise
njegova je sudbina opet sasvim
neizvjesna a kompromisi koji su se
vec cinili na dohvat ruke, opet na
dugom stapu. Trajnim spornim temama,
spajanju obitelji, pitanju tko treba
snositi troskove integracije i
ogranicavanju novog useljavanja
pridruzila se naime jos jedna.
Zahtjev opozicije da se prosire
ovlasti za protjerivanje iz zemlje
stranaca na koje se cak i sumnja da
predstavljaju tzv. sigurnosni
riziko. Nacelno, s tim se slazu i
zeleni i SPD o detaljima i stvarnom
tekstu takve odredbe se jos nije ni
razgovaralo. Na izvjestan su nacin
pitanja sigurnosti , kroz sengenske
principe koji ce uskoro vaziti za
jos deset evropskih drzava- one koje
za mjesec dana postaju i formalno
novim clanicama Evropske Unije- bila
jednom od glavnih tema simpozija o
buducnosti ostatka jugoistocne
Evrope, nakon sadasnje runde
prosirenja. U organizaciji Drustva
za jugoistocnu Evropu iz Münchena i
radija Deutsche Welle u Berlinu je o
toem razgovarano sa svim mogucih
aspekata, pri cemu je vec u uvodu
vanjskopoliticki portparol SPD-a
Gernot Erler priznao:
"Ne moze se previdjati da s
prosirenjem predstoji povlacenje
novih granica u jugoistocnoj
Evropi...sengenski rezim ce vaziti
za sve nove clanice ... izmedju
prosirene unije i susjednih drzava
ce nastati osjetna nova granica
iako postoji niz zanimljivih
prijedloga i inicijativa koje to
pokusavaju uciniti manje
dramaticnim"- to je samo jedna od
novih okolnosti kojoj su se uvijek
iznova vracali sudionici
konferencije o izgledima
""statka""jugoistocne Evrope nakon
sto se za mjesec dana Evropska Unija
prosiri za deset novih clanica.
Podijeljeno u panele po uzim
regijama i interesima, cijelodnevno
savjetovanje politicara- bilo je
prisutno vise zastupnika Bundestaga
koji se bave regijom, te strucnjaka
i medijskih prestavnika je najbolje
sazeo bivsi makedonski ministra
vanjskih poslova, danas sef
izdavacke grupe WaZ za jugoistocnu
Evropu, Srdjna Kerim:

Zemlje koje ubuduce zele uci u
clanstvo pokazuju stanoviti
nestrpljivost ali i dalje i
spremnost da ispune postavljene
uvjete; EU i dalje pokazuje
spremnost da pomogne.
Moze se imati razumjevanja za
stanovitu zamorenost Unije, nakon
povecanja na 25 ali to ne smije ni u
kojem slucaju biti razlog za
odbijanje clanstva onima kojima je
ono vec stavljeno u izgled kao sto
su to drzave Zapadnog Balkana. U
cjelini, njemacki i privredni i
politicki predstavnici najvece sanse
daju Hrvatskoj- ciji su
makroekonomski pokazatelji vec sada
takvi da bi zapravo mogla biti i u
sadasnjem krugu prosirenja- smatra
privredni novinar iz zagreba, Ante
Gavranovic.
Sto se tice Bosne i Hercegovine,
generalni izgled za clanstvo je
jedna od mrkvi koje se Sarajevu
stavljaju u izgled jos od daytona-
ali realno je zemlja sa svojim
unutrasnjim podjelama i vanjskim
zadatostima, od stranih trupa preko
medjuanrodnih komesara- pristupu
mozda cak i dalja od Srbije i Crne
Gore. Unatoc svoj kriticnosti i
zabrinutosti zbog najnovijeg
izbijanja nasilja na Kosovu i oko
njega- a svaki takav incident ne
donosi samo politicku stetu nego u
prvom redu plasi kapital i
potencijalne investitore, jedan od
poznavalaca prostora, predstavnik
Deutsche Bank u Beogradu,Wolfgang
Walter je pokazao iznenadjuci
optimizam:

"Ako se gleda s malo maste, to
trziste pruza velike poslovne
mogucnosti..mora se sasvim jasno
vidjeti da je to i prostor gdje se
moze poduzetnicki djelovati jer
mnogo toga jos nije ucvrsceno i
traze se kreativni poslovni ljudi
kao sto je to pred nekoliko godina
bilo i na zapadu...to je inace
civilno drustvo s mnogo zapadnog
iskustva, mnogo Srba je radilo u
Njemackoj, to je nesto na cemu
investor takodjer moze graditi.
Ovdje je u prvoj fazi potrebno mozda
mnogo vise informacijskog
djelovanja- ali sanse su velike..."
Walter ima razumjevanje i za
politicku situaciju u Beogradu:
"Ja sve to vidim kao normalni
razvoj..ne mogu sve napetosto novije
povijesti jednostavno nestati...cak
i stranke koje danas vaze kao
radikalne imaju sansu da se s
vremenom promijene i pokazu i
drugacije lice..."
Izmedju moguceg umora zbog napornog
aktualnog procesa prosirenja koji ce
u praksi tek postati izazov i
pesimizma i nestrpljivosti onih koji
cekaju da i sami dodju na red praksa
ce uspiostaviti ravnotezu i na kraju
omoguciti i prilagodjavanje i
potrebne kompromise. Pitanje je
samo, zakljucak je konferencije,
koliko ce sve skupa trajati. U
interesu potencijalnih novih clanica
je da to vrijeme bude sto krace- a
uglavnom i u njihovoj moci da svojim
vlastitim naporima i okretanjem
buducnosti umjesto starim
animozitetima, to i ostvare. O tome
ce svakako i dalje biti govora a za
ovaj tjedan toliko iz Berlina,
postovani slusatelji.