1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

Politicki tjedan u Berlinu

"Naravno da bih kao predsjednik komisije rado vidio da je Njemacka kooperativnija sto se tice budzeta...ali kancelar Schröder je rekao da s obzirom na situaciju mora braniti poziciju Berlöina...a ja sam ga zamolio da zamisli kako bi mu bilo da je on predfsjednik Evropske komisije..." tako je, u vedrom raspolozenju unatoc daljem postojanju razlika, protekao ovotjedni berlinski boravak predsjednika Evropsek Komisije, Barrosa- koji se unatoc sporu oko prekoracenja budzetskog deficita i domacinovoj skepsi, nada kompromisu jos prije zavrsetka luxemburskog predsjedanja ...

dok je Gerhardt Schröder izricito hvalio "novi stil" suradnje izmedju bruxelleske administracije i drzava-clanica, kooperativan i poticajan- u svakom slucaju, kancelarov termin koji je bio jedan od vedrijih u tjednu obiljezenom i dalje padom rejtinga crveno-zelenih pred vazne pokrajinske izbore na zapadu zemlje, te okrsajima u Bundestagu koji su ovog puta zadirali i same medjukoalicione osjetljivosti:

"U sustini se radi o pitanju kako da EU i Njemacka srednje i dugorocno ostvare svoje interese u odnosu na Kinu...kako da kreiramo svoje odnose sa tom velikom i vaznom zemljom, kojoj uostalom zelimo pomoci da ide dalje putem mirnog i demokratskog razvoja, da se ta dinamicna zemlja regionalno i globalno razvije u nosioca kooperativnog i multilateralnog poretka...kada sve to gledam, tada ostahjem kod pozicije da embargo treba ukinuti." Tako je kancelar obrazlozio svoje inzistiranje na stavu koji je SPD-u donio kontroverze ne samo u odnosu na opoziciju, nego i vlastitog koalicionog partnera, stranku Zelenih. Vanjskopoliticki strucnjak CDU-a Schäuble smatra da je sama kancelarov pristup pogresan – ukidanje embarga je jos vise nego evropska , americka tema- a Washington je protiv.

"Zato je naravno pogubno ako bi Evropska Unija u tom pitanju djelovala bez dogovora s onima koji, ne samo u americkom nego u svjetskom interesu, a to je i njemacki i avropski, snose odgovornost za stabilnost u Aziji...a to jesu danas Amerikanci, kojima se polozaj otezava ako ih Evropljani ne podrzavaju."

Pri cemu opozicija , kako je kasnije potvrdila i Angela Merkel jednako nevoljko gleda ne samo ugrozavanje pozicije Amerike kao jedinog faktora koji moze odigrati potrebnu ulogu u smirivanju rastucih napetosti izmedju Kine i tajvana nego i navodno Schröderovo relativiziranje nepostivanja ljudskih prava u Kin- detalja kojeg sef vlade medjutim vidi drugacije:

Kina postaje otvorenija i pluralistickija iako ne u mjeri koju bih zelio...i naravno da kritiziramo postojanje smrtne kazne- eli ne smije se zaboraviti da ona, unatoc nese volje, postoji i u drugim drustvima."

No ono sto se u parlamentarnoj debati ocekivalo s najvecom pozornoscu je bio istup zelenog ministra vanjskih poslova Fischera- koji je dosad, kako je sam govorio, u pitanju ukidanja embarga bio "skepticniji" nego kancelar. No, od strane opozicije zeljno ocekivana umutarkoaliciona svadja je izostala- Fischer je izmedju kabinetske discipline i pacifistickog programa vlastite stranke, podrzavajuci kancelara u ocjeni vaznosti Kine kao svjetskog privrednog faktora, agirao svojim poznatim realizmom. Apelirao je na Kinu da sama u pravcu postivanja ljudskih prava i jacanja demokracije, na primjer ratificiranjem povelje Ujedinjenih Naroda i zalaganjem za vjersku toleranciju, ucini korake koji bi Evropskoj Uniji olaksali odluku .Jer...

"Pitanje integracije te rastuce svjetske sile je zaista jedno od centralinih pitanja stabilnosti medjunarodnog sistema u 21 stoljecu."

I-jedno od najkompleksnijih- ne samo zbog velicine Kine kao jos uvijek mnogocega gladnog trzista nego i jer je najveci izvoznik oruzja u tu zemlju njemacki prijatelj Francuska, jer Peking sa simpatijama gleda na mogucnost stalnog clanstva Njemacke u Vijecu sigurnosti...

Na neki je nacin u kontekstu takvog interesa bila i tradicionalna sigurnosna konferencija koju list Handelsblatt organizira jednom godisnje, s visokokaratnim sudionicima.Ovog je puta najvise govora bilo o evroatlantskim odnosima.

"Bilo bi sasvim pogresno razvoj EU-a promatrati nezavisno od Natoa- obje institucije su na putu da postanu globalni akteri za ocuvanje evroatlantskeih demokracija u jednoj medjunarodnoj zajednici u kojoj okolnosti postaju sve teze..." ocijenio je na medjunarodnoj sigurnosnoj konferenciji u Berlinu njemacki ministar obrane Struck- no u toj je konstataciji istodobno sadrzana i stanovita kritika. Po njemackom ministru naime, Evropska Unija nastoji voditi sigurnosnu politiku i stvoriti vlastitu doktrinu na tom planu ali bez vlastitih vojnih sposobnosti. Glavni problem bruxellskog sigurnosnog koncepta je nedostatak novca- 16 evropskih nato drzava za vojne svrhe izdvajaju 200 milijardi dolara godisnje, polovicu iznosa kojeg u isto vrijeme za vojne potrebe trosi atlantski Nato-partner.Iz toga proizlazi ne samo stanovit americki pritisak na evropske saveznike da preuzmu vise odgovornosti i konkretnih poslova u svjetskom kriznom managementu nego i status- onaj tko najvise trosi razumljivo zeli i najvise odlucivati. Stoga predsjedavajuci vojnog vijeca Natoa, njemacki general Kujat, kako je rekao, zali sto Evropska Unija ne poduzima vise da bi se jaz u svakom pogledu smanjio. No, medju drzavama koje svoje vojne izdatke najvise reduciraju je i Savezna Republika, takva se politika najavljuje i ubuduce a po rijecima predsjedavajuceg najveceg evropskog koncerna s podrucja naoruzanja, EADS-a, Hertricha, nije realno vjerovati da ce se budzet njemackog ministarstva obrane uskoro povecati. Porasti ce medjutim obaveze. Ministra Struck je najavio da ce Njemacke vec iduceg tjedna, ukoliko se s time slozi Bundestag, u Sudan poslati 50 vojnih promatraca, angazman na Balkanu, u Afganistanu i u okviru americkih antiteroristickih misija takodjer ne izgleda kao nesto sto ce brzo zavrsiti a stalno se otvaraju i nove krize i pred Bundeswehr dolaze novi zadaci. Od 2 i po milijuna Nato-vojnika u Evropi ich je tek 5 posto potpuno spremno za razlicite operacije u okviru kriznog i mirovnog managementa. Da bi evropski Nato-saveznici postali operativniji, treba koristiti i unutrasnje rezerve pa je ministar za kraj mjeseca najavio velike manevre vojski 17 drzava, s oko 4000 vojnika svih rodova, pri cemu ce prvi puta biti koristeni novi borbeni avioni Eurofighter, sasvim u duhu Strukova uvjerenja kako

"... Nato mora opet postati pojacano mjesto vodjena strateskog dijaloga medju evroatlantskim partnerima..."

U kontekstu velike sigurnosne politike se svakodnevni problemi kao sto je pitanje s kakvim pasosem netko putuje odnosno kakav uopce posjeduje, cine malima i manje vaznima - a ipak, i to je dio ne samo sigurnosnog nego i politickog kompleksa- narocito kada oni koji imaju dva drzavljanstva, u dvije drzave mogu biti i boraci. To je svakako pozadina poraslog interesa za strance s dvostrukim drzavljanstvom- situacija koju njemacki zakon o strancima generalno ne dopusta a o cemu su ovog tjedna u Berlinu razgovarali njemacki i turski ministri unutrasnjih poslova.

"Bojim se da kolega Aksu nije donio listu , imam dojam da nema listu u svojim dokumentima ali cu ga moliti da nam sto je prije moguce tu listu stavi na raspolaganje..." tako je njemacki ministra unutrasnjih poslova Schily sazeo razgovor sa svojim turskim kolegom koji u Berlinu nije donio velike rezultate, posebno o pitanju koje je trenutno najvise na srcu socijaldemokratskom njemackom sefu resora.

Problem s dvostrukim drzavljanstvom, kojem se u procesu usvajanja novog zakona o strancima posebno ostro protivila konzervativna opozicija, nije nov i Turska nije jedina drzava koja svojim gradjanima rado vraca drzavljanstvo nakon sto gu sa odrekli da bi dobili njemacko. Za turske gradjane se pak, po njihovim rijecima, u prvom redu radi o prakticnim pitanjima, bez turskog pasosa ne mogu posjedovati nekretnine u bivsoj domovini. Za njemacke vlasti je pak u prvom planu sumnja da novi drzavljani nece biti dovoljno lojalni ukoliko zadrze i stari pasos. Pred izbore u Sjevernoj rajni Westfaliji problem je dobio i sasvim konkretnu pravnu dimenziju koja bi, po pokrajinskom ministru unutrasnjih poslova Behrensu, mogla voditi sve do ugrozavanja ispravnosti rezultata glasanja:

Pogodjeni vjeruju da jer imaju njemacki pasos, imaju i drzavljanstvo te da mogu ici na biralista i glasati iako zapravo nemaju pravo glasa i time moze doci do falsificiranih izbornih rezultata..."

Jedan je drugi posjet Berlinu, po oscjeni domacina, prosao harmonicnije:

"Dakle nalazim da je pozitivno sto obje strane misle da se moraju dogoditi dvije stvari- da se u pitanjima slobode kretanja, , povratka izbjeglica, decentralizacije, zastite manjina, zastite kulturnih i vjerskih objekata...svega onoga sto nazivamo standardima-treba ostvariti pozitiavn napredak...to je i pravac prema ostvarivanju avropskih standarda kojih se svi moramo drzati...drugo sto drzim pozitivnim iako su pozicije vrlo udaljene, u Pristini se misli drugacije nego u Beogradu, jest da obje strane misle kako diskusije o statusu takodjer trebaju poceti. U takvim slucajevima su pozicije uvijek razlicite ali uz pomoc medjunarodne zajednice, zu dobru volju i mnogo razumna na ne samo obim stranama nego regionalno gledajuci, u tome zaista mozemo postici napredak..." tako je, nakon razgovora sa srpskim predsjednikom Tadicem, njemacki ministra vanjskih poslova ne samo sazeo berlinske poglede na politiku u i prema jugoistocnoj evropi nego i glavnu temu razgovora, naravno zu drugu koja spada u standardni sadrzaj razmjene s posjetiocima iz svih dijelova te regije:

"...na pozadini pune kooperacije i suradnje s medjunarodim sudom u Haagu..."

Za Srbiju i Crnu Goru je Fischer taj uvjet ponovio kao pretpostavku za sto brzi uspjeh pregovora s Evropskom Unijom o sporazumu o asocijaciji. Odluku da se oni s Beogradom pocnu njemacka strana pozdravlja, rekao je Fischer- dok je Tadic naglasio da Beograd u tome ocekuje pomoc i podrsku Berlina.

Time cemo se svakako i dalje jos baviti a za ovaj tjedan toliko iz Berlina, postovani slusatelji.

...

  • Datum 15.04.2005
  • Autor Lidija Klasic, Berlin
  • Ispis Ispiši ovu stranicu
  • Permalink http://p.dw.com/p/9ZH9
  • Datum 15.04.2005
  • Autor Lidija Klasic, Berlin
  • Ispis Ispiši ovu stranicu
  • Permalink http://p.dw.com/p/9ZH9