1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kultura

«Politički korektan» karneval

Karneval u Njemačkoj danas dostiže svoj vrhunac. U brojnim gradovima i mjestima diljem Njemačke, a najintenzivnije dakako u karnevalskoj metropoli Kölnu, danas se održava tradicionalni «Rosenmontagszug».

Pokladna povorka u Kölnu

Pokladna povorka u Kölnu

Ulicama se od jutros kreću povorke okićenih vozila na kojima se karikiraju aktualni politički i društveni događaji, a stvarnost se prikazuje s one smiješne, često apsurdne strane. S vozila se među kostimirane skupine ljudi na rubovima ulica bacaju tisuće kilograma slatkiša i buketići cvijeća. Za vrijeme karnevalskog ludovanja – osobito na takozvanim «Sitzungima», kao i na uličnom karnevalu – dopušteno je gotovo sve, a najdraža meta šala i izrugivanja su dakako političari. No ove su godine neke teme ipak zabranjene.

Karneval bi prije svega trebao značiti dobru zabavu. Ulicama se kreću kostimirane povorke i okićena vozila, maškare pjevaju i plešu i pokušavaju se domoći slatkiša i cvijeća koje pljušti s vozila. Kad završi ulična povorka, većina maškara nastavlja slaviti u bezbrojnim kafićima koji su za te dane posebno ukrašeni. Dio karnevalske tradicije je i to da takozvani «Jecken» - slobodno prevedeno kao «karnevalske lude, norci» u glavnim karnevalskim uporištima pozivaju političare na red i čitaju im bukvice. Stoga se na karnevalskim kolima često nalaze karikirane figure iz političkog života. Imajući u vidu prosvjede koje su izazvale karikature proroka Muhameda, ove su godine karnevalisti odlučili držati se podalje od te vruće političke teme i dogovorili su se da neće raditi nikakve aluzije na temu islama. No to ni u kom slučaju ne znači da će se karnevalske povorke zbog toga otkazati, kao što je to bio slučaj prije tri godine zbog rata u Iraku. Harald Schmitz, voditelj današnje velike povorke «Rosenmontagzuga» u Duesseldorfu pojašnjava zbog čega su tu temu zaobišli:

«Vukli bi vraga za rep kada bismo se sada osvrtali na karikature – to bi zaista bilo loše i mnoge bi uvrijedilo. To e nešto čemu se ne možemo smijati – barem ja ne mogu. Mi nećemo dolijevati ulje na vatru. Tamo gdje ljudi ginu, meni to nije smiješno. Nitko se ne smije osjećati povrijeđenim. U Deusseldorfu je oko milijun ljudi koji prate povorku – i mi ih želimo nasmijati.»

Bez obzira što se u Deusseldorfu karnevalisti inače izravno obračunavaju sa svim mogućim aktualnim temama, ovoga je puta sukob zbog karikatura apsolutni tabu. I na koelnskom karnevalu papirnate figure na vozilima prikazuju aktualne političke događaje i na šaljiv način ukazuju na društvene nepravilnosti. U Koelnu je glavna tema nogomet, s obzirom da se ovogodišnje svjetsko nogometno prvenstvo održava u Njemačkoj. Dakako da se i u Koelnu karikiraju brojne političke teme, ali ne i sporne karikature, ističe Sigrid Krebs, članica predsjedništva Koelskog karnevala:

„Cilj koelnskog karnevala nije da se nekoga uvrijedi, osobito ako je riječ o religijskim osjećajima. Mi to ni u kom slučaju ne želimo – to nije filozofija našeg karnevala. Mi smo za to da se svi dobro zabavljamo. Na našim zamaskiranim kolima mi na ludi, karnevalistički način ukazujemo na nepravilnosti u društvu – i to je potpuno u redu. No naš cilj nije da bilo koga ponizimo ili uvrijedimo, osobito kad je riječ o religijskim osjećajima.»

Pravi smisao i cilj karnevala je nešto sasvim drugo, kažu karnevalisti. U Porajnju je tradicija da u to vrijeme vlada opušteno raspoloženje i veselje uoči početka uskršnjeg posta. Osim toga, radi se i o tome da se uoči početka proljeća protjeruju zli duhovi – što je osobito uobičajeno na jugoistoku Njemačke. To su tradicije koje prožimaju karnevalsko slavlje već stoljećima. Taj spektakl još i danas mami stotine tisuća ljudi na ulice. Danas na ulicama Duesseldorfa karneval slavi oko milijun ljudi. U karnevalskim uporištima Rosenmontagzug doživljava se kao vrhunac uličnog karnevala, a vozila se ukrašavaju i opremaju do posljednjeg trenutka, jer svi žele reagirati na aktulane teme. No to je velik posao, objašnjava Harald Schmitz:

«Tu ima ljudi koji svakog dana u našim prostorijama rade od jutra do mraka, a umjetnici su ionako stalno tu. Za izradu jednog takvog vozila treba raditi oko dva mjeseca. Čovjek koji se tim poslom bavi treba i sam biti malo «ćaknut» .

U Duesseldorfu je ove godine u povorci ukupno 73 vozila – a to je najdulja povorka koju je taj grad do sada imao. Motto ovogodišnje povorke glasi –«Nit quake, make», što bi – slobodno prevedeno značilo: «Ne pričaj, nego radi.»

I Harald Schmitz danas defilira Duesseldorfom na jednom vozilu koje ima političku poruku: na njegovom vozilu sjede Indijanci i puše lulu mira. On jasno kaže što ta scena znači i kome je ta poruka upućena: «Oni koji na svijetu rade loše stvari slobodno se mogu osjećati uvrijeđenima. Treba samo pogledati što je sve napravio Bush. Bili bi blesavi kada ga ne bismo uzeti na nišan.»