1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Politička poruka suda Beogradu i Zagrebu?

Međunarodni sud pravde u Den Haagu izreći će 3. veljače presudu u slučajevima međusobnih tužbi Hrvatske i Srbije za genocid. Srbijanski političari i stručnjaci za međunarodno pravo smatraju da će sud odbaciti obje tužbe.

Potpredsjednik Vlade Srbije Rasim Ljajić izjavio je uoči konačne presude kako "Srbija ne može izgubiti spor s Hrvatskom i da će Srbija od toga na kraju imati više koristi nego štete." "Kakva god presuda bila i jedna i druga strana imat će svoju interpretaciju onoga što se događalo tih ratnih godina“, rekao je Ljajić i dodao da je za Srbiju vrlo važno da se ta presuda donese. Stručnjaci za međunarodno pravo smatraju kako je najrealnije očekivati da će obje tužbe biti odbačene.

Rasim Ljajić

Rasim Ljajić

Profesor međunarodnog prava Tibor Varadi, koji je bio član pravnog tima Srbije u tužbi Bosne i Hercegovine za genocid protiv Srbije, predviđa da će se "u formulaciji presude govoriti o pojedinim zločinima na obje strane, ali da oni ne dosežu razmjere genocida". Varadi je također podsjetio da Haški sud ni u jednom slučaju u Hrvatskoj nije pronašao genocid, tako da je teško očekivati da će Međunarodni sud pravde naći ono što nije uspjelo Haškom sudu. S druge strane, predsjednik Koalicije udruženja izbjeglica u Srbiji Miodrag Linta kaže da je "pravni tim Srbije na Međunarodnom sudu pravde iznio uvjerljive dokaze da je Hrvatska izvršila genocid nad krajiškim Srbima tijekom i nakon operacije Oluja".

Miodrag Linta (lijevo)

Miodrag Linta (lijevo)

Opterećenje već loših odnosa

"Mislim da možemo očekivati, kao i u slučaju tužbe Bosne i Hercegovine protiv Srbije za genocid, presudu koja će izbjeći spominjanje genocida“, kaže za DW Dragan Đukanović, član Foruma za međunarodne odnose: "Zato možemo očekivati neku presudu koja će biti značajna na nekoj simboličnoj razini, a obje strane će u čitanju između redova pokušati pronaći ono što ide njima u korist. Sud će najvjerojatnije pokušati pronaći neko kreativno rešenje kojim će zapravo odbiti obje tužbe. Što se tiče bilateralnih odnosa Beograda i Zagreba, to bi možda bilo i najbolje rješenje", kaže Đukanović.

"Očekujem da će biti donijeta presuda, točnije mišljenje suda, koje neće donijeti zadovoljenje niti jednoj strani“, ocjenjuje za DW Aleksandar Popov, direktor Centra za regionalizam. Presuda će biti takva da neće prevagnuti ni u korist Hrvatske niti u korist Srbije. Ona će izazvati neko privremeno nezadovoljstvo, prije svega u Hrvatskoj, jer su oni prvi podnijeli tužbu, ali ni u Srbiji neće biti baš blage reakcije. To će dodatno opteretiti postojeće, već loše odnose i mislim da će dovesti do, nadam se kratkotrajnog, pogoršanja tih odnosa. Bit će sigurno raznih reakcija s obje strane koje jednostavno neće ići u pravcu normalizacije odnosa."

Aleksandar Popov

Aleksandar Popov

Politička poruka suda

Politički analitičar Branko Radun smatra da će presuda zapravo biti politička i da se neće toliko temeljiti na činjenicama, već na nekoj vrsti političke poruke. "To je u principu politički sud koji će o tome odlučiti po principu procjene što je najkorisnije centrima moći u međunarodnoj zajednici za njihovu trenutnu politiku na Balkanu. To znači da najvjerojatnije neće biti donijeta presuda protiv Hrvatske i sada je samo pitanje koliko će Srbija u tome biti kvalificirana kao krivac za ono što se događalo u Hrvatskoj tijekom devedesetih godina", kaže Radun. "Mislim da će na kraju odluka suda biti kompromis između činjenica na terenu, onoga što je prezentirano u procesu i onoga što je na neki način politički korisno za one koji imaju utjecaja na taj sud."

"Hrvatska u svakom slučaju ima bolji međunarodni, medijski i svaki drugi položaj", napominje Radun: "Hrvatska se od ulaska u Evropsku uniju ponaša vrlo drsko i ucjenjivački, a ukoliko se ovom presudom ustanovi neka veća krivnja Srbije, to će samo dodatno pojačati takvo ponašanje. Problem je što se Hrvatskoj to tolerira u međunarodnoj zajednici."

Izgubljeno vrijeme i novac

"Odnosi Srbije i Hrvatske su u ovom trenutku krhki i niti jedno od suštinskih pitanja u bilateralnim odnosima nije riješeno", naglašava Dragan Đukanović: "Ipak, mislim da će nakon izricanja ove presude nastupiti jedan period gdje će, prije svega zbog inzistiranja EU-a, doći do intenziviranja dijaloga Zagreba i Beograda. Naravno, puno toga ovisi i o tome hoće li u Hrvatskoj biti održani parlamentarni izbori, jer i to može doprinijeti pojačanoj retorici, ali mislim da se ipak može očekivati neko smirivanje u odnosima dvije zemlje", ocjenjuje Đukanović.

Preporuka uredništva

"Ni Srbija ni Hrvatska neće dobiti ovaj proces", napominje Aleksandar Popov: "Ukoliko se dogodi ono što mnogi predviđaju - a to je da se na neki način odbace obje tužbe - to će značiti da je samo izgubljeno dosta novca i vremena na nešto za što se otprilike znalo kakav ishod može imati. Bilo bi bolje da se zajedno razgovaralo o svemu tome što je predmet tužbe i protutužbe i da se pokušalo barem nešto od toga otkloniti: da se tužba povukla, a da do protutužbe nije ni došlo." Ali za to nije bilo političke volje pa se izgubilo i vrijeme i novac, a zapravo nitko ništa nije dobio, zaključuje Popov.

Rasprave se nastavljaju

Đukanović smatra da presuda kakva bila da bila neće staviti točku na rasprave oko odgovornosti i krivnje u ratovima na prostoru bivše Jugoslavije, imajući u vidu sličnu presudu u procesu Bosne i Hercegovine protiv Savezne republike Jugoslavije i ono što se događalo nakon te presude. Rasprave o tome je li genocida bilo ili ne nastavit će se unatoč presudi, tvrdi Đukanović. Tumačenje događaja iz devedesetih i dalje će ostati točka prijepora, dodaje Aleksandar Popov. Proći će stoga još dosta vremena prije nego što se i Srbija i Hrvatska suoče s prošlošću i prije nego što se konačno s njom raščisti.