1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kultura

Politička korektnost - koje riječi su tabu?

Koji se izrazi još smiju koristiti u "politički korektnom" jeziku, a koji više ne? O tome se već tjednima u Njemačkoj žučno raspravlja. Ali i u drugim se zemljama vode diskusije oko diskriminirajućih izraza.

Credit: DW/Evan Romero-Castillo

Die Zeit - Debatte zum Rassismus in Kinderbüchern

Shitao Li, kineski novinar koji je došao raditi za kinesku redakciju Deutsche Wellea, prvoga je radnog dana svog novog šefa oslovio s "Führer" - i vidio oko sebe preneražena lica. "Za mene je izraz 'vođa' na kineskom bio sasvim normalan. Nisam imao pojma da se 'Führer' u Njemačkoj ne koristi", objašnjava Li. Izraz za kojim je posegnuo u Njemačkoj se koristio tijekom tzv. Trećeg Reicha. Tako su Nijemci zvali nacističkog diktatora Adolfa Hitlera.

Adolf Hitler

"Führer" je riječ koja izaziva direktnu asocijaciju na Hitlera

To je jedna od mnogih riječi koje su zbog nacionalsocijalističke traume u Njemačkoj tabu. Ali nacionalsocijalizam nije jedini razlog što su neke riječi "prognane" iz njemačkog jezika. U siječnju se povela javna rasprava oko izraza "Neger" (pejorativni izraz za "crnac") i pitanja smije li on i dalje stajati u dječjim knjigama. Taj izraz se može naći u nekim poznatim dječjim klasicima poput "Male vještice" Otfrieda Preußlera koji je napisan 1957. kada taj izraz većina Nijemaca nije smatrala pejorativnim. Danas je međutim drukčije.

Pretjerana politička korektnost?

Protivnici ideje o zamjeni ovih izraza smatraju da cijela stvar ide predaleko; oni se boje "falsificiranja" djela. Čuju se prigovori da je riječ o pretjeranoj i nepotrebnoj političkoj korektnosti. Helen Whittle to pak čudi. "Ja sam često šokirana kad vidim što se sve smije govoriti u Njemačkoj, na primjer 'Mohrenkopf' ("crnačka glava", zastarjeli izraz za čokoladni keks "munchmallow", op.a.). Osjetljivost u jeziku je u Velikoj Britaniji puno veća", objašnjava urednica u engleskoj redakciji Deutsche Wellea.

Djevojčica jede čokoladni poljubac

"Čokoladni poljupci", a ne "crnačke glave"

Ni njezina kolegica Kate Müser, urednica kulture iz Sjedinjenih Država ne može shvatiti kako se neki izrazi u Njemačkoj ne smatraju problematičnima: "Danas se u SAD-u koristi izraz Afroamerikanci. Izrazi 'crnci' ili 'tamnoputi' su tabu."

Sjedinjene Države su takorekuć domovina diskusije o političkoj korektnosti u jeziku. Taj pokret se rodio 80-ih godina. Njegovi pristaše su zagovarali kritičnu raspravu o osjetljivim izrazima zastupajući tezu da jezik ne bi trebao nikoga diskriminirati na temelju njegove boje kože, spola ili vjeroispovijesti. Tražili su da se riječi koje su diskriminirajuće, pejorativne i uvredljive zamijene neutralnim, politički korektnim izrazima.

Jezik oblikuje stvarnost

Jedan primjer za to u Njemačkoj je izraz "ciganin". Taj izraz je u nacionalsocijalizmu, ali i prije, bio povezan s negativnim asocijacima, s krađom, na primjer. Danas je on "prognan" iz njemačkog jezika i zamijenjen je politički korektnim izrazom "Sinti i Romi".

Martin Wengeler

Martin Wengeler

Protivnici političke korektnosti zagovaraju, s druge strane, tezu da sama zamjena rasističkih pojmova ništa ne mijenja u društvenoj stvarnosti diskriminiranih. Je li prijepor oko diskriminacije u jeziku samo licemjerna, prividna diskusija? Ne, tvrdi, jezični stručnjak Martin Wengeler: "Jer jezik ne odražava samo stvarnost, nego je i oblikuje." Stoga, objašnjava on, nije svejedno kako se nazivaju određene grupe ljudi. S novim izrazima se gube negativne konotacije. Wengeler predaje germanističku lingvistiku na Sveučilištu u Trieru i sjedi u žiriju koji svake godine uz veliku medijsku pozornost bira "najružniju riječ godine". I on se već često morao braniti od prigovora zbog pretjerane političke korektnosti.

Povijesne traume se zrcale u jeziku

Politička korektnost, odnosno, njezine granice su uvijek i pitanje perspektive. Dok je iz perspektive jednog Amerikanca njemački još prilično politički nekorektan, iz perspektive jednog Rusa Nijemci su vrlo osjetljivi na političku korektnost. "U Njemačkoj se više pazi na izraze. To u Rusiji nije tako", kaže novinar iz ruske redakcije DW-a Andrey Kobyakov. Što ne znači, dodaje, da u ruskom nema rasističkih izraza.

Iranac Eskandar Abadi, urednik u perzijskoj redakciji DW-a kaže da se i u Iranu među intelektualcima vode kontroverzne rasprave o određenim izrazima i njihovoj moralnoj ispravnosti, ali da se u Njemačkoj to odvija "službenije", preko medija.

Ku Klux Klan - američka trauma

Ku Klux Klan - američka trauma

Zašto se u nekim zemljama vode žestoke diskusije o pojedinim izrazima, a u nekima ne? "Razlog treba tražiti u dramatičnim događajima koji su toliko strašni da ih veliki dio stanovništva smatra nepodnošljivima", objašnjava Ulrich Ammon, profesor sociolingvistike na Sveučilištu Duisburg-Essen. U njih spadaju brutalna ubojstva Ku Klux Klana nad Afroamerikancima u SAD-u ili zločini nacionalsocijalizma u Europi.

"Hendikep" nije "izazov"

Ulrich Ammon

Ulrich Ammon

Koliko daleko treba ići politička korektnost - oko tog pitanja nisu složni ni lingvistički stručnjaci.Za Ammona je problematično kada se riječ "hendikep" zamijeni s "izazov": "Naravno da je pozitivno da se ljudima već samim jezičnim izrazom ne stavlja pod nos da su hendikepirani, ali ipak iz toga ne treba izvesti zaključak da su oni samo suočeni s posebnim izazovima i da si u svakom trenutku mogu sami pomoći."

Martin Wengeler pak naglašava da je jezik važan za identitet pojedinca što znači da bi oni koji se smatraju diskriminirani određenim izrazima trebali biti uključeni u raspravu o njima i njihovoj eventualnoj zamjeni nekim drugim, neutralnim izrazima.

Preporuka uredništva