1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Političari u BiH iznad Ustavnog suda

Godinama se ignoriraju i ne provode presude Ustavnog suda Bosne i Hercegovine. Tko u BiH ima moć ignoriranja sudskih odluka, kršenja ljudskih prava i sloboda građana te zemlje?

"Odluke Ustavnog suda su konačne i obvezujuće." Upravo ova rečenica stoji na kraju obrazloženja svake presude najviše sudske instance u BiH, Ustavnog suda. No, kako sada stvari stoje, u BiH odluke Ustavnog suda, iako konačne, često nisu i obvezujuće.

U posljednjih 10 godina, a prema podacima iz Ustavnog suda BiH, doneseno je 88 rješenja o neizvršenju odluka i zatražena pomoć Tužiteljstva BiH, dok je trenutno 25 uzaludnih odluka Ustavnog suda koje još uvijek čekaju na provođenje. Uzaludnih, jer značajan broj njih ima političku pozadinu.

Aktualnost ovog pitanja dodatno je raspirio najavljeni referendum u entitetu Republika Srpska gdje je Ustavni sud presudio da je Dan Republike Srpske, obilježavan 9. siječnja, neustavan jer se njime potiče neravnopravnost konstitutivnih naroda. No, u Skupštini tog entiteta odlučili su ignorirati Ustavni sud i o tom pitanju raspisati referendum.

Iznad Ustava?

I Mostar već pet godina čeka da bosansko-hercegovački parlamentarci izmijene dio Izbornog zakona i statuta Grada Mostara i Zakona o državljanstvu, ne provodi se Odluka o konstitutivnosti Srba, Hrvata i Bošnjaka na cijelom području BiH, ali niti odluke Suda za ljudska prava u Strasbourgu itd.

Ovo su neke, od trenutno 25 odluka Ustavnog suda, koje još uvijek čekaju na provođenje, dok je u posljednjih deset godina doneseno čak 88 rješenja o neizvršenju, a predmeti upućeni Tužiteljstvu BiH. Ali, dok se neke od njih odnose na žalbe građana, značajan broj njih ima političku pozadinu i godinama ih ignoriraju bh. političari. Jesu li oni iznad Ustava i zakona?

Milorad Dodik

Milorad Dodik želi od RS-a stvoriti državu u državi

Političari čine uzaludnim rad sudaca

Za Ninu Gvozdića, odvjetnika iz Mostara, neprovođenje odluka Ustavnog suda dokaz je nepostojanja pravne države. "Činjenica da je tako, a i u praksi za to postoje brojni primjeri, što potvrđuje nefunkcionalnost vlasti. Trodioba vlasti je samo formalna. Političari imaju veliku moć i mnoge važne odluke koje se donose nisu dostupne javnosti, odnosno o važnim stvarima se odlučuje izvan institucija. Mislim i da je poseban problem rad Tužiteljstva BiH koje optužnicama nije spriječilo neprovođenje odluka Ustavnog suda", kaže ovaj odvjetnik i nekadašnji sudac Općinskog suda Mostar za DW.

On kaže da pravna država mora zaživjeti kako bi BiH imala neovisno pravosuđe, a posebnu kritiku usmjerava prema OHR-u. "Danas se ponosim što nisam sudac u takvoj BiH, gdje je rad sudaca Ustavnog suda uzaludan i takvim ga čine političari. Osobno sam kazao visokom predstavniku Valentinu Inzku da se povuče s dužnosti ako ne može političare u BiH natjerati na provođenje odluke Sejdić-Finci, a ne može. Nažalost, OHR koji je nekada 'žario i palio', danas predstavlja jalovu instituciju", vrlo izravnog je mišljenja Gvozdić.

vedski stol" - ovu hoću, ovu neću

Dervo Sejdić i Jakob Finci, predstavnici romske i židovske nacionalne manjine, Ilijaz Pilav Bošnjak iz RS-a i Azra Zornić, bh. građanka bez prava na nacionalno neizjašnjavanje, četvero je bh. građana koji u svojoj domovini i unatoč presudi Suda za ljudska prava u Strasbourgu, nemaju pravo biti birani na izborima.

"Izgleda da je kod nas važno dobiti sudsku odluku i onda je neprovoditi. Ili, što je još zanimljivije, provoditi onu koja vam se sviđa, a skladištiti onu koja vam se ne sviđa. Kao da su odluke Ustavnog suda ponuđene na 'švedskom stolu'. To je potpuno nerazumljivo", komentira za DW Jakob Finci.

On smatra da u BiH postoji veliki 'non-sens'. "Ne postoji mogućnost prisilne primjene odluke, a tu mogućnost istodobno imaju niži sudovi, poput općinskih, dok Ustavni ne. Nadam se da će u svezi ovoga u dogledno vrijeme biti više razumijevanja", zaključuje Finci.

BiH opet "specifična zemlja"

Umirovljeni novinar iz Mostara Fazlija Hebibović jedan je od oko 90.000 glasača u ovom gradu koji zbog neprimjenjivanja presude Ustavnog suda već petu godinu nemaju pravo glasovanja u svom gradu.

Mostar

Mostar već pet godina ne može birati gradsko vijeće jer se ne mijenja izborni zakon, kako je naredio Ustavni sud

"U svim civiliziranim i demokratski uređenim zemljama nezamislivo je komentiranje odluka Ustavnog suda i one se bez pogovora izvršavaju u zadanom roku. BiH je i u ovom slučaju specifična zemlja, a odluke Ustavnog suda skoro da se i ne provode i za to nitko ne odgovara", kaže Hebibović za DW.

I on kritizira predstavnike međunarodne zajednice u BiH. "Ni na ovo se nitko više ne osvrće, pa ni visoki predstavnik - vrhovni tumač Daytonskog mirovnog sporazuma koji, konkretno za Mostar, mirno promatrajući kaže da je to stvar političkih stranaka." Naglašava da je javno komentiranje i negodovanje, neprihvaćanje i na kraju osuda same presude, već uvriježena praksa u BiH.

"Ironija je da odluke skoro uvijek prvi komentiraju, a nerijetko i osuđuju, i sami članovi Predsjedništva BiH. Isto se čini i u oba entiteta, županijama, općinama... Svi oni koji su dobro plaćeni za poštivanje zakona, izvlače se na tobožnju zaštitu vitalnih nacionalnih interesa jer su, po njima, uperene protiv jednog, drugog ili trećeg konstitutivnog naroda. Ostali građani u ovoj zemlji njih ne zanimaju ili ispaštaju, kao u slučaju Mostara", smatra Hebibović.

Čini se da u BiH obespravljeni građani često dobivaju sudsku satisfakciju samo na papiru, a "vodu ne pije" čak ni Europski sud za ljudska prava u Strasbourgu.

"Naravno, jer nije u interesu nikom od aktualnih političara i nijednoj od etno-nacionalističkih grupacija da bilo što promijene. Oni najbolje funkcioniraju u kaosu koji su sami stvorili i sada uživaju u plodovima svog (ne)rada", zaključuje odvjetnik Nino Gvozdić.

Preporuka uredništva