1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Polemika o ulozi Hrvatske u ratu u BiH ne jenjava

Odjeci posjeta hrvatskog predsjednika Ive Josipovića Bosni i Hercegovini još uvijek su glasni. I dok su premijerka i predsjednik očito izgladili nesporazume, branitelji su i dalje aktivni.

Josipović u Bosni i Hercegovini

Prošlotjedni posjet još uvijek tema rasprava

U organizaciji osam braniteljskih udruga na tribini naslovljenoj "Je li Republika Hrvatska radila na podjeli Bosne i Hercegovine", predstavljeni su dokumenti o hrvatskoj potpori Bosni i Hercegovini za vrijeme srbijanske agresije, ranih 90.-tih godina. Dokumenti su iz knjige haaškog svjedoka i eksperta Josipa Jurčevića "Odnos Republike Hrvatske prema Bosni i Hercegovini 1990.-1995." Otprilike u isto su se vrijeme na sastanku o načinu obilježavanja vojno-redarstvenih akcija Bjesak i Oluja našli predsjednik Ivo Josipović i premijerka Jadranka Kosor, koji su izgladili nesporazume nakon Josipovićevog obraćanja u BiH parlamentu.

Na vrhu - primirje

Josipović u Ahmićima

Koji dokumenti govore istinu?

Nema sporenja između dva vladarska brda – Pantovčaka i Markovog trga, zajedno su poručili predsjednici Republike i Vlade Ivo Josipović i Jadranka Kosor. Razgovarali smo o mehanizmima buduće suradnje i načinu dogovora i usuglašavanja stavova, rekao je predsjednik Josipović nakon sjednice Državnog odbora za obilježavanje obljetnica.

Premijerka je potvrdila kako je bilo riječi o pitanjima, što su opteretila njihove donose u posljednjih nekoliko dana. „Predsjednik Republike Hrvatske i Vlada, odnosno predsjednica Vlade, nemaju nikakvog prava na nerazgovor, nekomunikaciju i nesuradnju. Sasvim sigurno, razgovor je uistinu bio jako dobar, konstruktivan i, ono što mislim da mogu reći u osobno ime, uistinu u prijateljskom ozračju.“, kazala je Kosor.

Hrvatska - pomagač ili agresor ?

I dok je dvoje predsjednika diplomatski stišavalo priče o lošim odnosima, napose zbog Josipovićevih izraza žaljenja u Bosni i Hercegovini, hrvatski su branitelji na tribini u Europskom domu u Zagrebu isticali kako je negativna percepcija prema hrvatskoj politici u BiH ranih 90.-tih posljedica neznanja i neinformiranosti građana. A predsjednik Društva zatočenika srpskih koncentracijskih logora Danijel Rehak smatra kako i predsjednik Josipović nije bio upućen u sve detalje hrvatske politike prema BiH prije posjete susjednoj državi.

Jadranka Kosor

Kosor - "Nesporazum izglađen"

A što je predsjednik propustio saznati o odnosu Zagreba prema Sarajevu? Pa, primjerice, da je na području Hrvatske Armija BiH na raznim lokacijama provodila obuku svojih pripadnika te da je preko 10 tisuća ranjenih pripadnika Armije BiH i civila liječeno u Hrvatskoj, o čemu svjedoče brojne zahvalnice iz BiH hrvatskim liječnicima i medicinskim ustanovama. Dokaze za te i ine tvrdnje podastro je Josip Jurčević, koji je naglasio da je dokumente iz njegove knjige u obzir uzeo i Haaški sud, kada je on kao ekspert ondje svjedočio.

Nepoznati dokumenti?

Josip Jurčević

Josip Jurčević- Hrvatska je pomagala BiH

Jurčević je u svojoj knjizi dokumentirao i postojanje brojnih logističkih baza Armije BiH u Hrvatskoj, osnivanje dragovoljačkih i mobiliziranih postrojbi kao i vojnoj pomoći armiji BiH u oružju i opremi. Te transporte opreme i oružja obavljao je HVO, rekao je Jurčević, koji tvrdi kako je prema tim dokumentima razvidno da je Armija BiH dobila više pomoći od službenog Zagreba nego što je primio HVO. Uz to, čulo se u nastavku, Hrvatska je primila oko 600 tisuća izbjeglica iz BiH, od čega 425 tisuća Bošnjaka i oko 175 tisuća Hrvata, za bošnjačku je djecu organizirana nastava po njihovom školskom programu, a i preko 230 raznih humanitarnih organizacija djelovalo je tijekom rata iz Hrvatske i humanitarno pomagalo Bošnjake. Neke od njih, kazao je Jurčević, služile su kao paravan za trgovinu oružjem, a svi dragovoljci Armije BiH iz arapskih zemalja u Bosnu i Hercegovinu ušli su preko Hrvatske, dodao je. Na tribini je zaključeno kako je Hrvatska dala izuzetnu potporu BiH za vrijeme srpske agresije, što je presedan u međunarodnoj politici. A Jurčević, koji je u svojoj knjizi objavio dokumente većinom iz bošnjačkih izvora, tvrdi kako nije našao niti jedan dokument državnog vrha iz Tuđmanovog doba koji bi govorio u prilog tezi o hrvatskoj politici podjele BiH-a. S obzirom na iznesene tvrdnje, ne treba dvojiti da će se polemika o ovoj temi nastaviti. Ako ne u najvišim državnim krugovima, a ono sigurno među povjesničarima i svjedocima toga doba.

Autor: Gordana Simonović, Zagreb

Odg. ur.: N. Kreizer

Preporuka uredništva