1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Priča dana

Pola stoljeća nuklearnih istraživanja u Jülichu

Prije 50 godina pokrajinski parlament Sjevernoga Porajnja i Vestfalije donio je odluku o izgradnji pogona za nuklearna istraživanja na rubu porajnskog gradića Jülicha u okrugu Dürenu. U međuvremenu se ondje ne proučava samo atomska energija.

Prof. dr. Joachim Treusch

Prof. dr. Joachim Treusch

Gotovo da nema znanstvenog središta u Njemačkoj koje bi ležalo u tako idiličnom okruženju kao istraživački centar u Jülichu. Brojna šetališta, ulice i kružni tokovi poput žila se provlače kroz šumu, vodeći do različitih instituta. Na jugoistočnom rubu dolazi se do područja osiguranog visokom ogradom. Tamo vrijedi najviši stupanj sigurnosti, jer ondje se nalazi «Dido» – jedan od dvaju bivših istraživačkih reaktora, koji su radom započeli 1962. godine. Jedan od njih već je odavno ugašen. «Dido», koji se još uvijek koristi kao izvor neutrona, bit će stavljen izvan pogona u svibnju ove godine. Premda će time biti okončana jedna cijela epoha, nuklearna istraživanja trajno su obilježila znanstveno središte u Jülichu, kaže njegov direktor, prof. Joachim Treusch: «Jer, nasuprot nekim predrasudama, nije bilo osnovano radi proučavanja atomske energije, već za proizvodnju nuklearnih reaktora kao instrumenata baznih istraživanja. To znači da je ovaj istraživački centar od samog početka bio interdisciplinaran – naravno, na temelju atomske tehnike, ali se već tada djelovalo i na području atomske fizike, nuklearne medicine, biologije, matematike, istraživanja materijala...»

Odlični radni uvjeti

Znanstvenici iz Jülicha od samog su početka imali dobre uvjete za svoja istraživanja, što su ih poticali vlasnici centra – pokrajina Sjeverno Porajnje i Vestfalija s deset posto udjela te njemačka federacija s ostalih 90 posto. Istraživački centar u Jülichu s 1 000 vlastitih i 700 gostujućih znanstvenika i doktoranata iz 50 zemalja te 3 300 tehničara, inženjera, zanatlija i upravnog osoblja najveći je član Helmholtzove zajednice s 15 nacionalnih znanstvenih središta. Pet istraživačkih područja – materija, energija, informacija, život i okoliš – međusobno je usko povezano i umreženo, ističe prof. Treusch: «Naši medicinski znanstvenici ne bi postigli ovakve izvrsne rezultate u istraživanju mozga, da uza se nisu imali fizičare ili matematičare koji su im pomagali u cijelom računanju.»

Nepresušni izvor novih ideja

Jedan od vidljivih rezultata te interdisciplinarne suradnje je nešto poput moždanog pejsmejkera. Taj uređaj ciljano isključuje podrhtavanje mišića ili ukočenost ljudi koji pate od Parkinsonove bolesti, tako da su oni u stanju voditi normalan život. U tu se svrhu u mozak ugrađuje elektroda koja blokira bolesno aktivne neurone. Treusch je, međutim, posebno ponosan na jedno drugo otkriće svoga znanstvenog kruga u Jülichu: «Institut za istraživanje čvrstih tijela diljem svijeta je priznato i poznato kao nepresušan izvor novih ideja. Najspektakularnija od njih vjerojatno je otpor golemog magneta, što ga je gospodin Grünberg otkrio 1988. godine sa svim konzekvencama kojima se danas možemo diviti u svakom kompjutoru.»

Kreativno ozračenje kao nadahnuće

Za razvoj magnetsko-elektronskog senzora, kojim je u najkraće vrijeme moguće iščitati silnu količinu informacija pohranjenih u kompjutoru, prof. Peter Grünberg dobio je 1998. nagradu njemačkog predsjednika. 2005. bio je nominiran za Nobelovu nagradu. Prodaja licenci na njegov patent do sada je donijela 12 milijuna dolara. Takvi su izumi mogući prije svega zbog kreativnog ozračja koje vlada u istraživačkome centru u Jülichu i koje nadahnjuje u dnevnome radu, smatra prof. Joachim Treusch: «Kada se nalazite između četiri i pol tisuće ljudi, koje uglavnom nagoni znatiželja, mora vas zahvatiti dobro raspoloženje. Ono ponekad naruše politički i financijski okviri zbog kojih do određene mjere morate biti robusni.»

Recept uspjeha – interdisciplinarnost

Suradnja i suživot mnogih različitih struka za prof. Treuscha je glavni preduvjet istraživanja budućnosti: «Kako mogu povezati biologiju i nanoelektroniku, da bih učio od prirode kako iz doba silicija dospjeti u novo doba organskih tranzistora. Na području istraživanja okoliša ubuduće će, mnogo više nego do sada, odlučujuće biti znanstveno poimanje povezanosti različitih djelova našeg životnog okruženja – od atmosfere do podzemnih voda. Moj bi san bio ne da za 20 godina stvorimo umjetnu inteligenciju, to ne vjerujem, ali da bolje shvatimo kako funkcionira mozak.»

Jedinstvena riznica znanja

Joachim Treusch ubuduće više neće moći pratiti taj razvoj. 65-godišnji će fizičar ujesen, nakon 20 godina na direktorskoj dužnosti, iz Jülicha preći na Međunarodno sveučilište u Bremenu s nadom u mogućnost daljnjeg posredovanja dobrih iskustava iz ovog jedinstvenog istraživačkog centra: «Što mi se dopada? 20 godina plaćene duboke opće naobrazbe koju tako lako nije moguće dobiti ni na jednom drugom mjestu na svijetu. I nada da ću djelić tog životnog iskustva i znanstvene radosti moći prenijeti na mlade ljudi i među njima posijati sjeme koje će kasnije uroditi plodom.»