Pohotni sultan uzbudio Turke
17. siječnja 2011„Neka se slome ruke onih koji bacaju blato na sliku Osmanskog carstva!“, takvi i slični prosvjedni povici mogu se ovih dana čuti na ulicama samog središta Istambula. Odnose se na redatelja, glumce, cjelokupnu filmsku ekipu kao i na odgovorne u Ministarstvu kulture koji su dozvolili emitiranje nove serije „Raskošno stoljeće“(„Muhteşem Yüzyl“). Naslov je izveden iz naziva najpoznatijeg sultana turske prošlosti – Sulejmana Prvog, odnosno, Sulejmana Raskošnog koji je Osmanskim carstvom vladao u 16. stoljeću i to gotovo 50 godina. Njegova moć i utjecaj stoje u središtu nove serije, bogate scenama u kojima glavni glumac Halit Ergenc vrlo često poseže za svojim mačem i strastveno uzvikuje parole poput: “Mi nismo više samo vladari Balkana! Osvojit ćemo i cijeli europski kontinent! Budimpeštu, Beč, Rim…! Naš mač ćemo zarit u samo srce svih nevjernika Europe!“
Golišave plesačice i rujno vino
Međutim, osim prikaza političkih ambicija slavnog sultana, redatelj u seriji vrlo detaljno prikazuje i (navodni, odnosno mogući) privatni život Sulejmana Prvog. Scene golišavih trbušnih plesačica i haremskih dama koje sa spomenutim sultanom grupno odlaze u krevet ne zaostaju za onima u kojima Sulejman Raskošni pije tekućinu koja svojom crvenom bojom više podsjeća na crno vino nego na neki voćni napitak. I upravo zahvaljujući ovakvim prikazima su se u Turskoj već u prvim danima prikazivanja ove serije uzburkali duhovi. Sulejmana Raskošnog naime školski udžbenici i povjesničari uvijek prikazuju kao osobu koja je bila veliki vjernik, musliman koji se strogo pridržavao svih propisa.
„A ovdje ga prikazuju kao pijanog vladara, alkoholičara i pohotnika koji nije prezao čak ni pred grupnim seksom!“, izjavio je ovih dana jedan od najpoznatijih hodža Turske i vođa jedne islamske sekte – Ahmet. Po njegovom mišljenju „Sulejman Prvi je bio vladar koji je 46 godina upravljao Carstvom, monarh koji je u ime islama vodio svete ratove i uvodio reforme i koji zasigurno za kojekakve perverzne igre nije imao niti najmanje vremena“. S Ahmet-hodžom se slaže i veliki dio turske konzervativne javnosti koji kritike ne upućuju samo odgovornima dotičnog televizijskog programa već i političkom vrhu zemlje.
„Sve je to demokracija!“
Obzirom na napade reagirati je morao i turski ministar kulture Ertugrul Günay. Iako je i sam član konzervativno-religiozne stranke AKP, njegova reakcija na seriju je za sada relativno opuštena. „Moramo biti strpljivi. Ne može se cijela serija osuditi na temelju nekoliko prvih epizoda. U Turskoj vlada demokracija i sloboda izražavanja i govora. Moramo se polako naviknuti na to da nam se neće uvijek sve sviđati što netko drugi kaže bilo o Sulejmanu Prvom ili osnivaču naše zemlje Atatürku“, rekao je Günay.
S ministrom se glede toga slaže oporba kao i sociolog Abdurrahman Arslan koji ovu „dramu“ oko serije, kako kaže, uopće ne razumije. Njegov je prijedlog da se povijesni likovi i ubuduće prikazuju ovako „ljudski prirodno i živo“. „Povijest nisu stvarale samo savršene osobe lišene i najmanjih slabosti. Naprotiv. No, kada bismo ih sve tako idealizirali, postojala bi opasnost da ih postavimo u položaj svetaca što zasigurno ne bi bilo dobro”, kaže Arslan. Slično su očito mislili i stvaraoci spomenute serije, jer da su Sulejmana Raskošnog prikazali onako kako to priželjkuju pojedini islamski vođe, serija zasigurno ne bi imala takvu gledanost kakvu ima i koja se k tome iz dana u dan povećava.
Autor: Steffen Wurzel, ard, / Željka Telišman
Odg. urednik: Anto Janković