1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Pogrešne pouke nakon napada u Parizu

Onaj tko u ovom trenutku traži sveobuhvatnu kontrolu komunikacije na Internetu taj nije ništa naučio ni iz napada u Parizu, niti iz otkrića koja je napravio Edward Snowden, smatra Michael Münz.

Tek su dva tjedna prošla otkako su čelnici više od 40 zemalja u Parizu stajali zajedno u znak suosjećanja, solidarnosti i podrške slobodi medija. Za kancelarku Angelu Merkel napad na tjednik Charlie Hebdo bio je i napad na slobodu mišljenja i tiska. Nakratko se činilo da su mnogi bili inspirirani riječima Jensa Stoltenberga: "Više demokracije, više otvorenosti, više ljudskosti." Nekadašnji norveški premijer izgovorio je to 2011. godine, nakon napada koje je izveo Anders Behring Breivik. U međuvremenu je postalo jasno: nakon strašnih događaja u Francuskoj, reakcija je bila potpuno drugačija.

Premijer Velike Britanije Davod Cameron bio je prvi koji se javio za riječ. Osvrnuvši se na šifrirane poruke koje se prenose putem e-mailova, postavio je retoričko pitanje: "Želimo li u našim zemljama doista dozvoliti komunikaciju koju u ekstremnim slučajevima nismo u stanju pročitati?" Ono što su neki promatrači u prvi mah okarakterizirali kao "mahanje sabljom" u svrhu predizborne kampanje, postalo je u međuvremenu "zborno pjevanje" europskih čelnika.

Država želi čitati poruke

Kablovi

Tko može kontrolirati Internet?

Samo prije nekoliko dana njemački ministar unutarnjih poslova Thomas de Maiziere također je tražio da organi sigurnosti moraju biti u stanju pratiti i šifriranu komunikaciju. Sada je postalo poznato da isto traži i opunomoćenik EU za borbu protiv terorizma Gilles de Kerchove. On zahtijeva da vlasti moraju biti u stanju dešifrirati podatke koji se prenose putem interneta, preko mobitela, kompjutera i tableta. Njegova ideja glasi: sveobuhvatna suradnja europskih vlasti s međunarodnim telekomunikacijskim i internetskim kompanijama. Postoji bojazan da će upravo tu retoriku slijediti i ministri pravosuđa i unutarnjih poslova koji se sljedećeg tjedna sastaju u Rigi.

Međutim, ova rasprava nas vodi u sasvim pogrešnom smjeru. Naime, protiv napada na slobodu ne može se braniti uskraćivanjem sloboda. Ne smije se zanemariti da najveći dio građana iz opravdanih razloga želi šifriranu komunikaciju: obavještajne službe zapadnih država su godinama i bez povoda snimale cjelokupan promet e-mailova i razgovora koji su se odvijali u mrežama. Povjerenje u vjerodostojnost organa sigurnosti je tako u potpunosti izgubljeno. Umjesto da se sada pokaže senzibilnost za tu temu i da se vrati povjerenje, upućena je poruka: onaj tko nešto šifrira, taj nešto i krije!

Integracija umjesto nadzora

Michael Münz

Michael Münz

Ovakve ideje, ipak, nailaze i na kritike. One stižu iz politike, privrede i od raznih aktivista. Ostaje da se nadamo da će ministri pravosuđa i unutarnjih poslova u Rigi primiti na znanje te kritike te da će se prisjetiti riječi Jensa Stoltenberga. Neprihvatljivo je da demokratske države generalno sumnjaju u sve svoje građane i tako stvaraju osjećaj nesigurnosti.

Zbog čega dolazi do radikalizacije među mladima? Kako pospješiti integraciju? To su neka od pitanja o kojima treba raspravljati u svrhu jačanja naše slobodne i demokratske kulture. To će, na duže staze, vjerojatno donijeti veću korist od zahtjeva za većim nadzorom.

Preporuka uredništva