1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Informacije o Njemačkoj

Pogranični grad na «Švapskom moru»

Pravi ocean Bodensko jezero naravno nije, pa ipak to je najveći vodeni bazen unutar Njemačke. Zbog svog položaja na «Švapskom moru» i blizine Alpama, Konstanz je grad s burnom poviješću.

default

Konstanz. Tursitički brod u pristaništu.

Na početku su bili Rimljani. Konstanz je osnovan kao rimsko naselje zvano Constantia. U 14. stoljeću grad je pristupio Švapskom savezu gradova, u 18. stoljeću bio je austrijski, a u 19. stoljeću badenski grad. Danas je taj grad, sa svojih 78.000 stanovnika, na južnoj obali Bodenskog jezera, kulturni i gospodarski centar regije.

Između Konstanza i njegova susjeda Kreuzlingena prolazi granica Njemačke i Švicarske – u svakodnevici građana obaju gradova to je sve manje bitno. Zajednički autobusni promet, prekogranične športske i kulturne lokacije i česte gradske kupovine s ovu ili onu stranu, prisiljavaju na uklanjanje graničnih brklji. Kao što je u Konstanzu auto s naljepnicom CH, tako je u Kreuzlingenu vozilo s registarskom pločicom D odavno uobičajena slika na cesti.

Jezero kao gradski centar

Jednako kao blizina Švicarskoj, Konstanz obilježava i Bodensko jezero. Ono posebice ljeti oblikuje život grada. Na terasama restorana i kafića duž obalne promenade tada je svako mjesto zauzeto. Šetači prolaze mimo marine, a brodovi krcati izletnicima uplovljavaju u luku.

Jezero je također bitno i za mnogobrojne putnike koji rade u gradu, a koji se iz svojih stambenih naselja brodom prebacuju u Konstanz. Značajni gospodarski nositelji grada su turizam i sveučilište.

Elite Unis Universität Konstanz

Zgrada elitnog sveučilišta u Konstanzu.

Protjerivanje hladnog godišnjeg doba

Građani Konstanza uistinu se ponose dvjema svojim tradicijama: švapsko-alemanskim «Fasnetom» (pokladama) i «Weinstuebleima» (vinskim konobama). Vrhunac karnevala predstavlja povorka gradom – kako bi se protjeralo zločeste duhove i kao upozorenje da je hladno godišnje doba uskoro pri kraju.

Jednako su tako karakteristične za bodenski grad i vinske konobe, pravi izum Konstanza za užurbane vinopije. Iako nitko točno ne zna kako je zapravo nastala ovakva vrsta gostionica, pravi Konstančani svoj kvarat vina najradije ispijaju na stojećki. Zašto? Prije svega, jer ih vrijeme na to tjera, a drugo, zato jer je prijatnom domaćinu tako navodno jednostavnije razgovarati s mnogim gostima istodobno.

WWW-linkovi