1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

Pogoršani odnosi Hrvatske i BiH zbog Pelješkog mosta

Vlasti u Sarajevu smatraju da se Hrvatska u projekt nije smjela upustiti bez dogovora s BiH, jer će planirani most visok 35 metara onemogućiti uplovljavanje većih brodova u njezine vode. Prijeti se i međunarodnom arbitražom, dok se nadležni hrvatski dužnosnici oglušuju o novinarske upite.

Hrvatskoj iz susjedne BiH stižu oštre kritike zbog Pelješkog mosta.

Hrvatskoj iz susjedne BiH stižu oštre kritike zbog Pelješkog mosta.

Hrvatski premijer Ivo Sanadar prije nepuna dva tjedna i službeno je otvorio radove na projektu izgradnje mosta Pelješca u dužini od gotovo 2,5 kilometara. Jedan od najvećih graditeljskih pothvata od osamostaljenja Hrvatske, zajedno s pristupnim cestama, porezne će obveznike koštati između 250 i 300 milijuna eura. No, taj je događaj izazvao oštre reakcije u Bosni i Hercegovini. O „omalovažavanju“ i „ignoranciji“ je riječ. Vlasti u Sarajevu, naime, smatraju da se Hrvatska u taj projekt nije smjela upustiti bez dogovora s BiH, jer će predviđeni most visine 35 metara otežati uplovljavanje brodova u luku Neum. Prema pisanju bosanskog izdanja „Večernjeg lista“, pogoršanje odnosa dviju zemalja u pitanje dovodi potpisivanje sporazuma o dvojnom državljanstvu. Ministar vanjskih poslova BiH Mladen Ivanić zaprijetio je i međunarodnom arbitražom. Početkom tjedna hrvatski predsjednik Stjepan Mesić javno je kritizirao Vladu zbog takvog ponašanja te neizravno potvrdio opravdanost kritike vlasti u BiH.

BiH ustraje na načelu neškodljivog prolaza

Otvarajući radove na projektu Pelješac, premijer Sanader je rekao kako će izgradnjom mosta zemlja biti „povezana u prometnu cjelinu, a hrvatski građani na putu do Dubrovnika više neće morati vaditi putovnicu“. Njime će se zaobići neumski pojas na obali susjedne države, ali i zatvoriti slobodan izlaz BiH na otvoreno more, mišljenja su u Sarajevu. Ministar prometa i komunikacija Branko Dokić je izjavio kako će njegova zemlja ustrajati na načelu neškodljivog prolaza za sva plovila: „Taj neškodljivi prolaz podrazumijeva i širinu i visinu otvora kuda treba da prolaze brodovi. Oko toga treba da se napravi dogovor ili da se napravi spor. Bio bi veliki politički rizik ući u posao gradnje samog mosta, a da se nema dogovor s Bosnom i Hercegovinom.“

Pismo bez odgovora

Hrvatska je u međuvremenu započela s izvedbom bez suglasnosti bosanskohercegovačkih vlasti, ustvrdio je zamjenik ministra prometa BiH Haris Bašić. Podsjetio je kako je još ljetos od hrvatskog ministra mora, turizma, prometa i razvitka Božidara Kalmete zatražena dostava potpune projektne dokumentacije kako bi domaći stručnjaci mogli provjeriti ispunjava li most međunarodne standarde, ali na to pismo, tvrdi ovaj dužnosnik, nikada nije odgovoreno. Ugledni splitski profesor prava mora Davorin Rudolf s obzirom na slovo zakona ima malo razumijevanja za takav odnos hrvatske Vlade: „Pošto jedini izlaz BiH u otvoreno more te iz otvorenog mora u akvatorij pod vlašću BiH vodi kroz hrvatske tjesnace – Malostonski, Pelješki i Korčulanski, ti tjesnaci poprimaju značaj međunarodnog plovnog puta. I Hrvatska je obvezna u tim tjesnacima trpjeti, tj. poštivati pravo neškodljivog prolaska svih brodova te prema međunarodnom pravu ne smije obustavljati plovidbu u akvatorij BiH.“

Međusobni dogovor – jedino rješenje

Pitanje je, međutim, bi li most u Malostonskom kanalu visok 35 metara doista priječio uplovljavanje u neumsku luku ili pristajanje uz obalu BiH. Visina prolaza nije nigdje zakonski određena. Zato je nakon sličnog spora između Finske i Danske 1992. Međunarodni sud pravde u Haagu dvije države uputio da rješenje potraže u međusobnome dogovoru. Profesor Rudolf i u slučaju Pelješkog mosta jedini ključ vidi u bilateralnom sporazumu Zagreba i Sarajeva, na temelju realnih predviđanja: „Ne može se postaviti jedna teorijska visina – 200, 100 ili 60 metara, nego visina koja će omogućiti uplovljavanje brodova koji se normalno, razborito mogu očekivati u akvatoriju Bosne i Hercegovine. Drugim riječima dvije države, tj. stručnjaci tih dviju država trebaju sjesti za stol i dogovoriti se koja to visina udovoljava ovim propisima međunarodnog prava.“

Opterećene dobrosusjedske veze

No, tog dogovora za sada nema, a doministar prometa BiH Haris Bašić opovrgava navode hrvatskog ministra Božidara Kalmete da se vlada u Sarajevu načelno složila s gradnjom mosta, premda nije dala punu potporu projektu. Da je Hrvatska sada ipak krenula u realizaciju, čelnici BiH doživljavaju kao omalovažavanje i ignoranciju te, nakon dugogodišnjeg, još uvijek neriješenog prijepora oko korištenja luke Ploče, na pomolu vide novi slučaj koji će dodatno opteretiti dobrosusjedske veze. Prijeti se međunarodnom arbitražom, a zbog zaoštravanja odnosa ugroženo je potpisivanje ugovora o dvojnome državljanstvu, čiji su nacrt ljetos uskladili hrvatski premijer Sanader i predsjednik Vijeća ministara BiH Adnan Terzić.

Omalovažavanje i ignorancija na kvadrat

Kako je moguće da se Hrvatska upusti u tehnički tako zahtjevan i skup projekt bez pravno-političke sigurnosti i dogovora s BiH i što Zagreb namjerava učiniti kako bi riješio nastali problem? Ova i druga pitanja rado bismo bili postavili odgovornima u hrvatskome Ministarstvu mora, turizma, prometa i razvitka. No, niti nakon pismenih dogovora i brojnih telefonskih poziva tijekom proteklih tjedan dana za obećanu izjavu ili kraći intervju ni ministar Božidar Kalmeta niti državni tajnik Branko Bačić do danas nisu našli vremena – ili imali volje. Čini se kako žrtve omalovažavanja i ignorancije od strane državnih dužnosnika u Zagrebu nisu jedino bosanskohercegovačke vlasti nego i hrvatska javnost.