1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

Poglavlje "pravda, sloboda i sigurnost"

Ovoga tjedna održan je sastanak druge faze analitičkog ispitivanja pravne stečevine Europske Unije za poglavlje «pravda, sloboda i sigurnost».

Poglavlje koje podliježe stalnim promjenama

Poglavlje koje podliježe stalnim promjenama

Hrvatska se već tri godine priprema za područje, a samo dva dana nakon odluke u Luxembourgu da Hrvatska može otvoriti pristupne pregovore održan je prvi pripremni sastanak na ovo poglavlje.

Državna tajnica Snježana Bagić naglasila je da Europska komisija nije imala posebnih pitanja nakon hrvatskih prezentacija dijelova ovog poglavlja: «Nema posebnih zahtjeva u odnosu na ono što već znamo i prepoznajemo kao poseba zahtjeva za Hvatsku gdje se zahtjeva ispunjavanje Schengenskog akcijskog plana odnosno Schengenske granice».

Ovo je poglavlje je zahtjevno i podložno promjenama i u Europskoj Uniji, a pokriva područje azila, stranaca, viza, nezakonite trgovine ljudima, borba protiv organizrani kriminala i terorizma. U tom pogledu i pravcu nema nikakvih posebnih zahtjeva prema Hrvatskoj.

«Postoje određena područja koja Hrvatska treba uskladiti na području zakona, ali to nije nešto što bi redstavljalo poseban problem ili za Hrvatsku neprihvatljivo. Od Hrvatske se traži dodatno zapošljavanje ljudi, dodatna edukacija i sve to je izuzetno financijski zahtjevno. Zato je za Hrvatsku bitna dobra priprema». Hrvatska već je za to djelomično pripremljeni i pripremamo se. Zašto? Zato što je Hrvatska bila usvojila strategiju integriranog upravljana granicama i strategiju razvoja granične policije. Prema tome, do kraja godine i to smo najavili ovdje na bilateralnom screeningu, usvojiti Schengenski akcijski plan u kojem će se spojiti dva dokumenta gdje će biti precizo utvrđeni rokovi popunjavanja i povećavanja broja granične policije, njihovo povezivanje i upućivanje sa unutarnjih na buduće vanjske granice i procjena financijskog stava uključujući izvore sredstava. Naime to se neće moći financirati samo iz proračuna, zato je za nas važno da pravodobno tražimo i dobijemo sredstva europskih fondova kako bi smo to mogli ispuniti».

Europska Unija je Hrvatskoj za ovo područje već dodijelila 42 milijuna eura pomoći za 12 projekata od kojih su četiri završena. Tako Hrvatska raspolaže s mobilnom jedinicom koja posjeduje vozilo s termovizijom u vrijednosti od 600.000 eura. Radi se o vozilu koje po noći i u mraku može registrirati kretanje ljudi.

Hrvatska je upoznala Europsku komisiju o izgradnji, odnosno adaptaciji centra za tražitelje azila u Kutini, ali i o nužnosti otvaranja dva tranzitna centra na granicama sa Srbijom i Crnom Gorom te Bosnom i Hercegovinom.

Obzirom da ovo poglavlje podliježe velikim promjenama Europska komisija Hrvatskoj savjetuje da ne žuri s nekim promjenama primjerice oko biometričkih znakova, jer se i unutar Europske Unije acqui u tom području stalno mijenja.

Na koncu još i podatak da Hrvatska ima dužinu granicu od 3332 kilometra, što odgovara dužini granice jedne Poljske. Nakon ulaska u EU Hrvatskoj će ostati samo još 1420 kilometara vanjske granice Europske Unije – i to prema BiH te Srbiji i Crnoj Gori.