1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

Pocetak politicke radne godine u Berlinu

"Perspektiva je da sada svi zajedno nastavimo. To je najbolje sto mozemo uciniti - ne treba da sada govorimo o dvije ili tri brzine nego da zajedno trazimo kompromis- za to cu se i osobno zaloziti" tako je aktualni predsjedavajuci Evropske Unije, irski premijer Bertie Ahern odgovorio na pitanje o trenutnim zadacima i perspektivama Evropske Unije. Bertelsmann Forum na kojem se krajem tjedna u Berlinu buducnoscu Unije bavilo sezdesetak visokokaratnih internacionalnih gostiju je bio i najvazniji dogadjaj prvog radnog politickog tjedna u godini. Najavljen programski vanjskopoliticki govor kancelara Schrödera - koji se razbolio od gripe- je doduse izosato ali je ministar vanjskih poslova Fischer opsirno elaborirao kako njemacki interes da do nalazenja dogovora oko buduceg ustava sto prije dodje tako i drugo nacelno njemacko stanoviste u odnosu na iducih nekoliko godina evropske integracije:

"Izdaci Evropske Unije moraju biti stabilizirani na sadasnjoj razini- i u buducnosti ne smiju iznositi vise od jedan posto brutto-nacionalnog dohotka." to upozorenje njemackog ministra vanjskih poslova Fischera je izjava koja u najmanju ruku ima istu tezinu kao i njegovi apeli na buduce nove drzave clanice koje su nezadovoljne ustavnim tekstom dosad blokirale njegovo usvajanje, da ne gledaju iskljucivo ono sto im se trenutno cini njihovim nacionalnim interesom.Ako se ustav ne usvoji u onome sto njegovi zagovornici drze razumnim rokom- za Berlin negdje do ljeta,stvorit ce se Evropa dviju brzina- ali i ogranicavanje izdataka za Uniju znaci slicno- vise ce novca biti za one koji su blize odnosno prvi stignu. U tom kontekstu treba gledati i trenutno nastojanje mnogih koji jos nisu ni kandidati da ubrzaju svoje priblizavanje Uniji. Na Bertelsmann Forumu takve ambicije je prije sviju potvrdila Turska, dobivsi jos jednom i njemacka uvjeravanja o podrsci ali i Hrvatska, koja oficijelni odgovor na svoju aplikaciju ocekuje do ljeta te Crna Gora. Premijer Sanader i predsjednik crnogorske vlade su o tome bilateralno razgovarali i s aktualnim predsjedavajucim Evropske Unije, irskim premijerom Ahernom, pri cemu Milo Djukanovic ne misli da se radi o bilo kakvom prejudiciranju odluke o buducem statusu njegove republike:
Novog sefa hrvatske vlade, Ivu Sanadera, HDZ je na Bertelsmann Formu pratio njegov ministar vanjskih poslova, Miomil Zuzul koji vjeruje da unatoc stalnih upozoravanja kako bi u slucaju izostanka dogovora o ustavu moglo doci do stvaranja Evrope razlicitih brzina, zapravo ne vjeruje da ce se to dogoditi.
Novi hrvatski ministar vanjskih poslova je optimistican i sto se tice izgleda za hrvatski zahtjev o ukljucivanju u grupu prvih novih clanica koje bi se Evropskoj Uniji trebale prikljuciti poslije prosirenja koje predstoji u ovoj godini:

Premijeri Sanader i Djukanovic su na rubu Bertelsmann Foruma, kao i vecina sudionika imali i razlicite bilateralne razgovore- od sastanka s irskim premijerom preko razgovora s talijanskim ministrom za Evropu do odvojenih sastanaka sa slovenskim predsjednikom Drnovsekom do medjusobnog sastanka o cemu su se obojica pozitivno izjasnila. Ivo Sanader je razgovarao i s turskim premijerom Erdoganom te u Bundestagu posjetio seficu njemackog CDU-a Angelu Merkel koja je cak i osobnim sudjelovanjem u TV- spotu pomogla izbornu kampanju HDZ-a. Najopsirniji program je u Berlinu imao slovenski predsjednik Drnovsek koji je istup na Bertelsmann Formu kombinirao sa sluzbenim posjetom predsjedniku Rau a odvojeno je razgovarao i s ministrom vanjskih poslova Fischerom. Inace su u prvom radnom tjednu godine njemacki politicari tradicionalno bili zaokupljenim takozvanim klauzurama na Tri kralja- programskim sastancima iza zatvorenih vratiju na kojima se dogovaraju politicke taktike i zadaci za predstojece mjesece. Medijski najspektakularniji je kao i uvijke bio sastanak CSU-a u zasnijezenom bavarskom Wildbad Kreuthu- ali iznenadjenja nisu izostala ni kod SPD-a, koji se opredijelio za elitizam, barem u skolstvu. Vladajuca stranka ce potaci osnivanje deset novih elitnih fakulteta u Njemackoj, kako u pogledu znanosti i novih tehnologija ne bi zaostajala za Britancima, Francuzima i Amerikancima. Inace, i u novoj godini porezna reforma ostaje jedna od glavnih unutrasnjepolitickih tema u Berlinu- kao i svadje o njoj- i to ne samo izmedju vladajuce crveno-zelene koalicije i konzervativne opozicije, nego i unutar nje same. Prijedlog financijskog strucnjaka CDU-a Merza, koji predvidja da se sada izuzetno komplicirani porezni sistem, pun iznimaka i posebnih rjesenja, svede na svega tri porezne stope- od 12,24 i 36 posto, uz ukidanje svih povlastica, bavarska sesstrinska stranka ne prihvaca. CSU i Liberali su za pocetak godine najavili vlastiti, treci prijedlog porezne reforme koji bi trebao posebno pogodovati obiteljima. Svaka bi, bez obzira na zaradu, godisnje imala pravo na neoporezivi prihod od 6 tisuca Eura plus tisucu kao dodatak za zaposlene. Model bi navodno donio milijardske olaksice ali bi morao biti financiran kroz dalje ukidanje subvencija. Porezna reforma ce, zbog premoci konzervativnih u Bundesratu, kao i vec donijete reforme u zdrvastvu, biti moguca samo kao stranacki kompromis. Pocetko godine je medjutim na snagu stupila djelomicno prejudiciran novi stupanj fiskalnih reformi koji bi vec trebao odteretiti gradjane- i time novac osloboditi za konzumnu potrosnju od cega vlada ocekuje poticanje privrednog rasta. No glavni razlog zurbe u reformiranju poreznog sistema je, kako je priznao generalni sekretar CSU-a Söder, strah od konkurencije koja ce se otvoriti prosirivanjem Evropske Unije na istok.
" Od iduceg prvog maja nastati ce brutalna konkurencija poreznih sistema u Evropi. Zemlje poput Slovacke, Poljske ili Ceske imaju sasvim niske porezne stope- i tome moramo konkurirati. A to znaci- tako brzo kako je samo moguce u Njemackoj moramo poreze pojednostavniti i sniziti ."
O tome dakle i iducih tjedana a za ovaj toliko iz Berlina, postovani slusatelji.