Počinje novo doba za EU | Panorama | DW | 01.12.2009
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

Počinje novo doba za EU

Od danas (1.12.) na snagu stupa Lisabonski sporazum i to dvije godine nakon njezina potpisivanja i deset godina otkako se počelo raditi na novom Europskom sporazumu. EU sada ima i nova lica: to su Van Rompuy i Ashton.

Ruke prema zastavi Europske unije

Nakon punih deset godina Europska unija dobila novi sporazum

Kako bi Europska unija postala bolja i demokratičnija te još bolje funkcionirala, najvažnije promjene stupanjem na snagu Lisabonskog sporazumu su slijedeće: Europski parlament dobiva veće ovlasti. To znači da ubuduće sudjeluje u gotovo svim pitanjima zakonodavstva. Parlament zajedno s Vijećem odlučuje o izdacima. Međunarodni ugovori sada trebaju potvdru Europskog parlamenta. Broj zastupnika iznosi 754.

Nacionalni parlamenti mogu zaustaviti postupak donošenja zakona Europske unije ako smatraju da su u suprotnosti načelu da EU ne smije donositi zakone i regulirati nešto što se može bolje regulirati u pojedinim članicama. Trećina nacionalnih parlamenata može zatražiti preispitivanje zakona. Ukoliko većina parlamenata ima sumnje i ako ne dođe do dogovora s Europskom komisijom, tada se tim pitanjem mora baviti summit Europske unije i Europski parlament.

Ubuduće postoji europska građanska incijativa. Milijun europskih građana iz "znatnog broja zemalja članica" može zatražiti da Europska komisija predloži odredbu o jednoj temi. Pojedinosti treba još utvrditi - prije svega što znači "znatan broj članica".

Članice mogu napustiti EU

Angela Merkel potpisuje Lisabonski sporazum u prosincu 2007.

Angela Merkel potpisuje Lisabonski sporazum u prosincu 2007.

Po prvi puta postoji mogućnost da jedna članica napusti Europsku uniju. Vijeće ministara u kojem je zastupljeno 27 vlada odlučuje općenito kvalificiranom većinom glasova. Jednoglasne odluke potrebne su samo u pojedinim područjima, među ostalim u vanjskoj i sigurnosnoj politici te kod poreza. Do 2014. članice imaju još različiti broj glasova u Vijeću, a nakon toga stupa na snagu "dvostruka većina", a to znači da su odluke usvojene kada pristane 55 posto članica i najmanje 65 građana Europske unije. No do kraja 2017. morat će donositi odluke prema starom sustavu, ukoliko to zatraži jedna članica.

Europska diplomacija s 5.000 službenika u 130 zemalja

Novo vodstvo EU-a Belgijanac Van Rompuy i Britanka Ashton

Novo vodstvo EU-a: Belgijanac Van Rompuy i Britanka Ashton

Europska unija ubuduće ima "ministra vanjskih poslova", a to je Britanka Catherine Ahton koja nosi službeni naziv "visoka predstavnica Unije za vanjske odnose sigurnosne politike". Ashton među ostalim vodi Vijeće ministara vanjskih poslova EU-a, ali je ujedno i potpredsjednica Europske komisije. To će omogućiti užu suradnju ove dvije institucije. Ahston vodi i potpuno novu službu europske diplomacije s gotovo 5.000 službenika koji rade u 130 zemalja svijeta.

Predsjednik Europskog vijeća ubuduće će voditi sastanke na vrhu Europske unije. On će se interno truditi da ostvari konsensus, a na razini šefova država i vlada zastupat će Europsku uniju na međunarodnoj pozornici. Prvi stalni predsjednik Europske unije je Belgijanac Herman Van Rompuy.

Svečanosti u Lisabonu

Lisabonski sporazum

Lisabonski sporazum

U Lisabonu će se večeras (1.12.) održati svečanost stupanja na snagu Lisabonskog sporazuma, a svoju nazočnost su najavili čelnici Europske unije, prvi stalni predsjednik EU-a Herman Van Rompuy, predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barros, predsjednik Europskog parlamenta Jerzy Buzek, šefica europske diplomacije Catherine Ashton te predsjednici i premijeri Portugala i Švedske.

Autor: Alen Legović, Bruxelles

Odg. ur.: Marijana Ljubičić

Preporuka uredništva