1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Gospodarstvo

Početak turističke sezone - i obećavajuće vijesti za Hrvatsku

Najnovija ispitivanja njemačkih turističkih instituta donose dobre vijesti za Hrvatsku: prošle godine je 2,4% turista krenulo na "Istočni Jadran", ove godine ih smjera 3,8%. Ali ono što još nedostaje je - kvalitet usluge, osobito u ugostiteljstvu.

Kada bi svi njemački turisti koji ove godine autom smjeraju na odmor istovremeno krenuli, nastala bi kolona dugačka 80.000 kilometara!

Kada bi svi njemački turisti koji ove godine autom smjeraju na odmor istovremeno krenuli, nastala bi kolona dugačka 80.000 kilometara!

U Njemačkim školama upravo traje dvotjedni Uskršnji odmor - ali ugostitelji u Hrvatskoj uglavnom ovih dana tek gledaju šta je bura odnijela preko zime. Dužina turističke sezone je stara tema i stari problem ali ovaj Uskrs doista - kada je riječ o vremenu - nije bio nešto osobito. No ugostitelji sjevera Italije razmišljaju tužiti meteorološku službu te zemlje jer su kišu najavili i u tim dijelovima zemlje. Tamo je pak sjalo sunce ali su hoteli bili prazni.

No pored ovih hirovitosti vremena, počinju pripreme za sezonu. Jer prema najnovijim studijama koje su proveli neki turistički instituti u Njemačkoj - Hrvatska bi ove godine doista mogla imati koristi od ukupnih trendova: najzanimljiviji rezultat možda se nalazi u studiji koju je dao izraditi duhanski koncern BAT i koja je došla do zaključka da se nakon dugo vremena njemački turisti opet vraćaju - automobilu. Vrhunac je ovaj tipičan individualni turizam doživio 1976. godine: onda je 64% njemačkih turista automobilom krenulo na odmor da bi 1993. to bilo još samo 29%. No ove godine će opet više od trećine Nijemaca spakovati stvari u auto i krenuti na put iako i sada postoji razlika u drugim kriterijima: to će prije učinit obitelji sa djecom - praktično svaka druga i to će češće biti Nijemci sa Istoka nego sa Zapada. Tako je na primjer i mjesečnik Njeamčkog Autokluba koji se dijeli svim članovima objavio ovaj mjesec manju reportažu o Hrvatskoj i objavio kraj izgradnje autocesta prema Rijeci i otvaranje još jedne dionice prema Splitu - i to će sasvim sigurno potaknuti još ponekog Nijemca da krene prema Hrvatskoj.

Jer najveći gubitnik ove promjene je zračni prijevoz, osobito u van-eurpopske zemlje. Doista se ne mora biti politički stručnjak da bi se došlo do zaključka kako će rat u Iraku i teroristička prijetnja svakako imati uticaj i na turističke migracije - ali što je sa najomiljenijom odrednicom njemačkih turista; Španjolskom? Gustavo Bassotti, turistički djelatnik iz Barcelone:

"Ne vjerujemo da će biti manje turista. Sasvim suprotno od toga, možda će ljudi doći kako bi nam iskazali solidarnost - sa nama, ljudima u Španjolskoj i sa čitavom situacijom."

"Solidarnost" su Hrvatski ugostitelji dobro upoznali početkom devedesetih - na sreću su se u nevolji i dokolici opet pojavila dobra hrvatska vina i maslinovo ulje - a Michael Frenzen, direktor najvećeg njemačkog tur-operatora TUI-a ipak je umjereno optimističan:

"U danima kada se napad dogodio nismo primjetili osobite reakcije. Ovaj užasan napad nije bio usmjeren protiv turističkog cilja. Ne polazimo od toga da ćemo osjetiti uticaj na naše poslove."

Jer Španjolska je glavni favorit njemačkih turista - naravno, ne računajući samu Njemačku: na Iberijski poluotok je otišlo gotovo 16% Nijemaca, slijedi Italija sa 7,6% i Austrija sa 4,6%. Područje koje se zbirno zove "Istočni Jadran" i što je zapravo tek samo Hrvatska i Slovenija sve se više penje: već je prošle godine tamo otišlo gotovo isto toliko turista koliko i u Francusku ili u Skandinavske zemlje - 2,4% - a prognoze za ovu godinu su još bolje: 3,8% Nijemaca barem razmišlja krenuti u to područje. Jer može se primjetiti još jedan trend: sve manje ih zna i da li će i kamo će na odmor a sve više ih se pita i gdje će se zaputiti i da li će si uopće moći priuštiti odmor. No broj onih koji doista nikamo ne odlaze razmjerno je konstantan - negdje oko 12% ali se primjećuje i trend skraćivanja godišnjeg odmora: 2000 je prosječno trajanje bilo 13,8 dana, prošle godine je to palo za čitav jedan dan.

Jer Nijemci su veoma čudna stvorenja ako ih pitate, gdje im je najlakše uštedjeti koji euro: doduše, kratka putovanja će brzo biti prekrižena ali nakon toga je dug popis. Štedjet će na stanu, komunikaciji - pa onda, ako ste ikad vidjeli Nijemca koji pere svoj auto gotovo je nevjerojatno da je na popisu tu i limeni ljubimac, štedjeti se može i na zdravlju, odjeći, slobodnom vremenu - i tek onda, na drugom mjestu ljestvice gdje je najmanje volje uštedjeti novac - je godišnji odmor. Iznad njega je još samo hrana, što - obzirom da je Njemačka ionako jedna od najjeftinijih zemalja za živežne namirnice - i nije neko čudo.

No iako se teško štedi na godišnjem odmoru, za Nijemce itekako važna tabela u kojoj se zemlji koliko doista troši po danu godišnjeg odmora - dakle sa svim, od puta pa do smještaja: Na dnu su na primjer Sjedinjene Države i Kanada sa 105 eura na dan i na samom vrhu su Hrvatska i Slovenija, sa 50 eura i 90 centi na dan. Prosjek je 67 eura i pogled na drugu tabelu bi trebao zaustaviti hrvatske ugostitelje da požure za svoje ražnjiće, đuveđ i mješanu salatu tek promjene cijenu na jelovniku: onih njemačkih turista kojima je gotovo svejedno kakvu uslugu dobivaju samo ako je jeftino ima sve manje i već su spali na 10 do 15%. Onih kojima novac ne igra gotovo nikakvu ulogu je tek 5 do 8% ali nemojmo se zavaravati, takvi tek rijetko dolaze u Hrvatsku. Skupina koja se nada za malo novca dobiti mnogo je stalna i takvih kockara ima tek 5 do 10% i ostale su dvije ogromne skupine koje obje traže kvalitetu -dakle ne đuveđ iz mikrovalne i smrznuti kotlet sa žara - i onda uz umjerenu cijenu ili još višu kvalitetu za nešto malo više novca. A tu je, na žalost, pred Hrvatskom još veoma, veoma dalek put.