1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Priča dana

Plutajući gradovi sadašnjosti i budućnosti

Povećanje razine mora ne ugrožava samo obalna područja diljem svijeta već i Nizozemsku. Zbog klimatskih promjena, ona je već počela s promjenama i – selidbom! Njezina iskustva već koriste i mnogi drugi gradovi.

Sa šalicom kave u ruci, Willen Blokker se uspinje stepenicama do krovne terase. Okreće se jednom oko sebe i zatim opušteno sjeda u naslonjač. „Razumijete li sada zašto ovdje stalno imamo osjećaj kao da smo na godišnjem odmoru?“, kaže on. Ovaj 52-godišnji Nizozemac stanuje u jednoj od 43 plutajućih kuća koje se nalaze u istočnom dijelu Amsterdama izgrađenima 2011. godine. Steginsel, kako se ovo naselje naziva, nalazi se na vodi, na lijevoj i desnoj strani obale.

Kuća u kojoj živi Willem Blokker veličine je 160 kvadratnih metara, sastoji se od tri kata i već spomenute krovne terase. Iako je presretan da živi ovdje, ipak nije sve baš savršeno. Primjerice, arhitekti i građevinari doduše uvijek iznova naglašavaju kako ove kuće nemaju ništa zajedničko s brodovima te da su bez obzira na vrijeme uvijek stabilne. „No, to nije tako. Kada je vani nevrijeme i jak vjetar itekako se ljuljamo. Ali, na to smo se već navikli. Više si ne mogu zamisliti neki ljepši dom od ovog. Osjećam se uvijek kao na odmoru“, objašnjava on.

Plutajuća kuća u Amsterdamu

Novi način stanovanja u Amsterdamu za one koji si to mogu priuštiti

Temelji ovih vodenih stanova i plutajućih kuća, izgrađena je od betona i napunjena je stiroporom kako ne bi potonuli. Kuće su pričvršćene posebnim stupovima za obalu i dno što ih čini stabilnima. Osim toga, ove se kuće pomiču prema gore i dolje, čime se uvijek mogu prilagoditi razini vode.

Radikalna promjena pristupa

I upravo u tome i leži smisao ovih vodenih, plutajućih nastambi. One su takoreći, nizozemski odgovor na povišenje razine mora i povećanje oborina kao posljedica klimatskih promjena. Naime, već se sada jedna trećina Nizozemske nalazi ili točno na razini mora ili ispod nje. A ova se tendencija povećava. Prema procjenama, u slijedećih 100 godina, ona bi se trebala povećati za 1,3 metara, u slijedećih 200 godina za čak četiri metra.

No, to nije sve. Uslijed klimatskih promjena, Nizozemskoj prijeti i opasnost od „unutarnjih poplava“. Naime, zbog povećanja oborina, rijeke u međuvremenu imaju više količine vode nego prije, što pak donosi opasnost od poplava gradova i (pri)obalnih mjesta. „Samo izgradnjom nasipa ne možemo riješiti problem. Moramo radikalno neke stvari izmijeniti. Vodu više ne smijemo smatrati neprijateljem i opasnošću već bismo u njoj trebali vidjeti novu šansu i izazove“, kaže Pavel Kabat, klimatski stručnjak sa sveučilišta u Wageningenu.

U tom smislu, i nova strategija, „Živjeti s vodom“ i projekti orijentirani ne prema borbi protiv vode već jednom novom suživotu, postaju sve češći i rašireniji. Bez obzira je li riječ o obali ili područjima u blizini rijeka, nekadašnjem neprijatelju, vodi, Nizozemci poklanjaju sve više prostora.

Od Manhattana do Nimwegena

Primjerice, jedna od ovih novih mjera može se primijetiti na Ijssel, velikoj rijeci koja teče Nizozemskom i koja na nekoliko mjesta treba dobiti takozvani bypass. Oni bi trebali omogućiti da u slučaju povećanja njezine razine, ujedno ubrza i njezino kretanje.

Plan buduće plutajuće četvrti Citadel u Den Haagu, arhitekta Koena Olthiusa koja bi trebala postati najvećim europskim stambenim otokom.

Plan buduće plutajuće četvrti Citadel u Den Haagu, arhitekta Koena Olthiusa koja bi trebala postati najvećim europskim stambenim otokom.

Promjene su planirane i u gradu Nimwegenu, u blizini njemačke granice, na jugoistoku Nizozemske. „Nimwagen se nalazi preblizu rijeke. Stoga nju moramo „razdijeliti“ na dva dijela. Između njih nastaje otok a na njemu stanovi, uredi, trgovine kao i mnoge ponude za slobodno vrijeme“, kaže Ingwer de Boer, direktor Nacionalnog programa za zaštitu od poplava. Ovaj program inače obuhvaća 39 projekata. U njega je uloženo sveukupno 2,3 milijardi eura a cilj je naravno zaštita stanovnika na nizozemskim rijekama od poplava.

Ovaj se projekt u međuvremenu pročuo i u drugim dijelovima svijeta. Bez obzira je li riječ o Tajlandu, Vijetnamu, Australiji ili Sjedinjenim Američkim Državama – stručnjaci iz drugih zemalja sve češće traže savjete kod nizozemskih kolega. Posebno gradovi kao što su New York i New Orleans pokušavaju uz pomoć nizozemskih stručnjaka svoje stanovništvo zaštititi od vode i poplava. Pomoći i novim rješenjima se naravno posebno nadaju i na otočjima kao što su Maledivima kojima ako se ništa ne promijeni prijeti potpuni nestanak, odnosno, potop.