1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Priča dana

Plovnost rijeka ili zaštita okoliša

Mogu li ekologija i ekonomija ići ruku pod ruku? Smije li se produbiti korito Labe kako bi njome do Hamburga mogli ploviti i veći brodovi? Tim pitanjem se mora baviti njemački Savezni upravni sud.

Savezni upravni sud u Leipzigu počeo je u utorak (15.7.2014.) raspravu o produbljenju korita Labe. Tužbu protiv produbljenja korita podnijele su organizacije za zaštitu okoliša NABU i BUND. One tvrde kako europske smjernice o vodama zahtijevaju da u svim vodama EU-a do 2015. mora vladati "dobar" standard zaštite okoliša. To nije spojivo s produbljenjem korita Labe, tvrde oni. Sud se tim pitanjem namjerava baviti najmanje šest dana.

Moderni brodovi ne zagađuju jako okoliš. U usporedbi s drugim transportnim sredstvima oni troše manje energije. Najveći moderni prekooceanski brodovi mogu primiti do 13.000 20-stopnih kontejnera (TEU), a to je toliko tereta koliko stane u 200 vlakova ili 7.000 kamiona.

Ali, i brodovi škode okolišu. Sve veći brodovi trebaju sve veće luke i sve dublje prilaze i kanale. To vrijedi i za Hamburg. Najveća luka u Njemačkoj sad bi trebala biti osposobljena za prihvat najvećih kontejnerskih brodova. Zato bi korito Labe od Hamburga do Sjevernog mora trebalo biti produbljeno. Tri savezne pokrajine koje tu graniče, Hamburg, Schleswig-Holstein i Donja Saska, već su odobrile taj projekt.

Kontejnerski brod

O Luci Hamburg ovisi 150.000 radnih mjesta

U luku bi trebali moći uplovljavati brodovi s gazom od 13,5 metara. Do sada mogu uplovljavati samo brodovi s gazom do 12,5 metara. Za vrijeme visokog vodostaja trebali bi čak moći uplovljavati i brodovi s gazom od 14,5 metara. Najnoviji kontejnerski brodovi do sada ne mogu u Hamburg uploviti s punim teretom. Ako se to uskoro ne promijeni, brodari i uprava luke strahuju da će imati negativne posljedice.

Ali, organizacije za zaštitu okoliša najavile su otpor. One upozoravaju da već više od godinu dana u Njemačkoj postoji luka koja može prihvatiti i takve brodove - luka u Wilhelmshavenu. Ali, nju brodari i špediteri koriste jako malo.

Slana voda bi ugrozila voćnjake

Produbljenju korita Labe protive se i uzgajivači voća u okolici Hamburga. Jedan od njih je Gerd Liefers. Iza njegovog obiteljskog imanja nepregledni su redovi trešanja. Od kraja 18. stoljeća obitelj Liefers u općini Jork uzgaja voće. Jork se nalazi sjeverozapadno od Hamburga, na području na kojemu više od 1.000 voćara uzgaja jabuke, kruške, trešnje ili šljive. S površinom od preko 10.500 hektara to je jedno od najvećih područja u Europi na kojem se uzgaja voće. Ali Liefers strahuje za svoje imanje.

Osobito se boji da bi Laba zbog promjene strujanja usljed produbljenja korita mogla postati slanija. "Mi za uzgoj voća trebamo velike količine vode kako bismo voćke štitili od smrzavanja", kaže on. Na sjeveru Njemačke sve do u kasno proljeće može biti temperatura ispod nule. Ako se to dogodi voćari prskaju voćke sitno raspršenom vodom. Ta voda prilikom smrzavanja oslobađa toplinu i tako štiti listove i cvjetove voćaka od smrzavanja. "Ljeti moramo voćke sve više hladiti i zalijevati zbog klimatskih promjena", dodaje Liefers.

Potrebnu vodu - do 40 prostornih metara po hektaru na sat - Liefers dobavlja uz pomoć razgranatih kanala za navodnjavanje iz donje Labe koja protječe dva kilometra od njegovog imanja. Produbljenje korita dovelo bi do zaslanjenja Labe dalje u unutrašnjosti pa je upitno bi li se ona mogla još upotrebljavati za polijevanje voćnjaka.

Produbljivanje korite Labe

Radovi su privremeno obustavljeni

"Voda mora biti s relativno malo soli ili bez soli", kaže Liefers. "Inače ćemo postupno pokvariti našu zemlju i uništiti voćke." Prilikom posljednjeg produbljenja korita Labe slana voda je prodrla 25 kilometara dublje u unutrašnjost. "Sad bi, navodno, slana voda prodrla samo nekoliko stotina metara dublje, iako se kopa kao za tri zadnja produbljenja korita. To mi je teško povjerovati", kaže Liefers.

Područje mriještenja riba i rijetke biljke

Na opasnost upozoravaju i organizacije za zaštitu okoliša. "Računamo s time da u ljetnim mjesecima udio kisika u vodi padne ispod kritična tri miligrama", kaže Manfred Braasch iz organizacije BUND. A to bi ugrozilo ribe. Osim toga važni su plićaci uz obalu. "Ta područja prožima svjetlo. Tu nastaju najsitniji živi organizmi, to je 'dječja soba' riba u Labi. Ako se smanji količina tih plićaka, prijeti opasnost da čitav sustav kolabira."

U dijelovima donje Labe raste i vodena metvica, jedna vrlo ugrožena biljka. Nje nema nigdje na svijetu osim na području Hamburga, a ostalo je još samo oko 2.500 primjeraka. Braasch misli da bi svako daljnje produbljivanje korita Labe moglo ugroziti opstanak te biljke.

Osposobljavanje luke za budućnost

S druge strane su veliki gospodarski interesi. Hambug je nakon Rotterdama druga najveća luka u Europi. O njoj ovisi oko 150.000 radnih mjesta. Ako kontejnerski brodovi, koji postaju sve veći, ne bi mogli uplovljavati u Hamburg, strahuje se da bi to imalo negativne posljedice za čitavu regiju. "Brodovi su mobilni, luke nisu", upozorava Norman Zurke, glavni direktor udruge poduzeća Luka Hamburg.

Stablo jabuke

Poljoprivrednici strahuju da bi mogao biti ugrožen uzgoj voća

On zastupa interese više od stotinu poduzeća. "Ako mi ne možemo prihvatiti te brodove oni će otići u neku drugu luku", kaže on. A to bi moglo dovesti i do odlaska logističkih lanaca. Hamburg bi izgubio na značenju kao svjetska luka, grad bi izgubio radna mjesta i prihode.

Protivnici produbljenja korita Labe predlažu suradnju Hamburga i nove luke u Wilhelmshavenu. Ali, Zurke to smatra nerealnim. Upozorava da će idućih godina broj 20-stopnih kontejnera u sjevernonjemačkim lukama narasti na preko 40 milijuna godišnje. "Tu količinu ne može svladati jedna luka, to može obaviti samo više luka, a Hamburg je najveća od njih. Mi ovdje možemo otpremiti do 25 milijuna kontejnera i taj kapacitet je potreban", kaže Zurke.

U travnju 2012. je pristankom Donje Saske prebrođena posljednja politička prepreka za projekt produbljenja korita Labe. U listopadu iste godine je Savezni upravni sud na zahtjev organizacija za zaštitu okoliša zaustavio radove. Sad Savezni upravni sud mora donijeti konačnu odluku.

Preporuka uredništva