1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Priča dana

Plodne zemlje je sve manje

U Berlinu se od nedjelje održava međunarodna konferencija o očuvanju tla. Jer plodne zemlje je sve manje - a usta koja treba nahraniti je sve više. Moramo promijeniti naše navike ako želimo spriječiti glad.

Mnogi od nas uopće ne razmišljaju o zemlji po kojoj koračaju. Često se tek kad zagazimo u kakvo blato i po prljavim cipelama sjetimo da zemlja uopće postoji, a zemlja se čini kako je tu tek da bi bila iskopana i odnesena - da bi se tamo sagradila kuća ili cesta.

Za naše stare je takvo rasipanje bilo nešto nezamislivo: osobito na kamenu hrvatske obale kuće su se uvijek gradile na obroncima. Ne zbog "pogleda" kakvog cijene današnji turisti, nego jer je bilo nečuveno da se ono malo plodne zemlje u ravnici koristi za gradnju kuće ili ceste.

Danas pak mnogi misle da je zemlja jednostavno tu i da se ništa ne treba činiti. Gorko se varaju: plodne zemlje je sve manje pa su tako i Ujedinjeni narodi ovu, 2015. godinu proglasili "Godinom tla" da bi nas uputili da razmislimo, po čemu to doista kročimo.

Leonhard Palm to odlično zna - jer od plodne zemlje i živi. On ima ekološko poljoprivredno dobro u Bornheimu Uedendorfu u pokrajini Sjeverno Porajnje i Vestfalija nedaleko od rijeke Rajne. Doduše, upravo je zaposlen odstranjivanjem te svoje zemlje s poriluka koji je ubrao i koji je u zemlji bio preko čitave zime. Ali razmaženi kupci ne vole povrće "prljavo" od zemlje pa tako poriluk prolazi kroz sustav za pranje.

Leonhard Palm u njegovom plasteniku

Leonhard Palm već 'po mirisu' zna, da li je zemlja dobra.

Razmjeri razaranja se vide samo na požutjelim fotografijama

Istovremeno na susjednom "gruntu" upravo mu dozrijeva prva proljetna berba. Sve je kod njega naraslo na tlu koje nije niti vidjelo nekakve kemije u posljednjih 25 godina. On se dobro brine za svoju zemlju, kako naizmjeničnim uzgojem kultura, tako i prirodnim kompostom i gnojivom. U međuvremenu mu ne trebaju niti nekakvi instrumenti da bi znao, je li zemlja dobra: "Kada orete zemlju i kad siđete sa traktora, onda mora malo mirisati po zemlji i ustajalosti, najbolje kao u nekom malo vlažnom podrumu. Onda odmah znate da je zemlja dobra i da je sve u redu."

Ali dok je možda kod Leonharda Palma "sve u redu", svjetski poljoprivredni stručnjaci upozoravaju da je takve, dobre i plodne zemlje na svijetu sve manje. Jes Weigelt je na čelu Global Soil Forum Instituta za napredni studij održivog razvoja u Potsdamu i on upozorava kako zapravo uopće ne primjećujemo da je zemlje sve manje: "Obzirom da taj proces teče vrlo polagano i ne vidi se na prvi pogled, nema nekakvih vijesti o uništavanju koje bi došle na naslovne stranice. Tu nema fotografija prašuma koje nestaju u plamenu ili nečega sličnoga što bi nam jasno pokazalo razmjere tog uništavanja."

Raskrižje autocesta

Osobito u Europi se masovno gradi na plodnoj zemlji

Beton i asfalt preko plodnog polja

Ovaj njemački institut procjenjuje da se na čitavom svijetu uništava oko 24 milijarde tona plodne zemlje. Polja, tlo i zemlja se uništava erozijom, zagađivanjem, ali i zato jer se pogrešno koristi, mišljenje je autora Atlasa tla koji su načinili u tom institutu. Plodno tlo nestaje i samo od sebe, ali osobito u Europi je tu presudna ljudska ruka, smatra Luca Montanarella, voditelj Europskog ureda za tlo: "Mi uvelike gradimo kuće i infrastrukturu na plodnom tlu."

Ovaj Ured je u službi Europske komisije koja je također svjesna kako se jedva može nadoknaditi ono što svi mi danas uništavamo: "Neki ljudi misle kako će se zemlja obnoviti. Ona će se doista obnoviti, ali ovdje je riječ o tisućama i tisućama godina, a ne o razdobljima koja se mogu povezati s ljudskim naraštajima."

Svi ovi stručnjaci se nadaju da će zaštita tla zauzeti važno mjesto u budućim ciljevima razvoja koje Ujedinjeni narodi žele dogovoriti ove jeseni. Jer dugo bi potrajalo kada bi trebali nabrojati, zašto je "dobra" zemlja važna ne samo za čovjeka, nego za čitav život na ovom planetu: osim što daje hranu, zemlja je i drugi po redu "potrošač" ugljičnog dioksida. Ona filtrira i čuva vodu, u njoj žive čitavi ekosustavi i neki od njih su jedinstveni na planetu. To znači da je i raznolikost biljnog i životinjskog svijeta jedino moguće održati ako ima dovoljno zemlje gdje bi ti organizmi živjeli.

Gangi na Siciliji

Osobito na Mediteranu su naši stari gradili kuće samo na obroncima - to se vidi i u Gangiju na Siciliji. Ne zato jer su se osobito rado pentrali uzbrdo, nego zato jer je zemlja u ravnici bila previše dragocjena.

Najveći korisnici i među najvećim štetočinama

Ali čak i oni koji žive od zemlje, zapravo premalo brinu o njoj. Jer poljoprivreda je najveći korisnik plodnih polja - u Njemačkoj se koristi preko polovice njezinog područja - i ujedno je jedan od najvećih uništavača "normalnog" plodnog tla. "Već sad imamo golemi problem s plodnošću tla zato jer smo ga godinama zloupotrebljavali", žali se Hans Herren.

On je poljoprivredni stručnjak koji je 2013. za svoj rad dobio alternativnu Nobelovu nagradu Right Livelihood Award i strahuje da se nanesena šteta još jedva može popraviti: "Konvencionalni poljoprivredni uzgoj je masovno koristio kemikalije - kemijska umjetna gnojiva, pesticide i herbicide i sve je to uvelike utjecalo na strukturu tla."

Ovaj švicarski ekološki stručnjak misli kako još nije prekasno, ali je krajnje vrijeme da počnemo mijenjati svoje navike: "Moramo se okrenuti unazad i vidjeti kako možemo trajno povećati plodnost tla. To zapravo već odavno znamo: moramo u tlo staviti više organskog materijala, više humusa. Jer tako će zemlja uspjeti zadržati u sebi više vode i više hranjivih sastojaka kako bi ih onda predala biljkama."

Vratimo se na poljoprivredno dobro Leonharda Palma. On doduše nema vremena da bi čitao duge rasprave o kemijskim sastojcima, ali isto tako zna kako samo biološki uzgoj čini dobro i zemlji i ljudima. Ako malo bolje pogledamo u zemlju njegovog polja, onda doista i mi vidimo mnoštvo kukaca i glista koje se također tamo odlično osjećaju. I oni pomažu plodnosti zemlje jer dok ruju pod njom čine je i rahlom. To Leonhard osjeti i na svom traktoru kada ore: "Kad lako prolazite jer je površina već rahla i kad sve dobro miriše, onda znate da imate dobru zemlju pod sobom."

Preporuka uredništva