1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Gospodarstvo

Plima internetskih podataka nezaustavljivo raste

Količina podataka spremljena uz pomoć kompjutorske tehnologije raste nevjerojatnim tempom. Kompjutorska industrija pokušava hitno pronaći način kako se nositi s tolikom količinom informacija.

default

U zadnjih dvadeset godina digitalni je svijet ostvario nevjerojatan rast. U međuvremenu virtualnim svijetom lete informacije kao kometi po stvarnom svemiru. Statistički gledano, svake dvije godine se globalni volumen proizvedenih podataka udvostruči. Još ove godine se predviđa da će biti proizvedeni i spremljeni podaci u količini od 1,8 cetabajta.

Simbol - jedan od prozora s kompjutora

Kapaciteti naših računala više nisu dovoljni


Teško predočive veličine

Većina ljudi si pod jedinicom cetabajta vjerojatno uopće ne može predočiti o kojoj se tu količini radi. Ako biste 1,8 cetabajta preračunavali u bajtove, morali biste napisati broj sa dvadeset nula. "Ova količina podataka jednako je velika kao kada biste spremili 200 milijardi filmova u HD kvaliteti. Jednom jedinom čovjeku trebalo bi 47 milijuna godina da pregleda sve te filmove i to samo ako bi to činio neprekidno", objašnava Sabine Bendiek iz tvrtke EMC, specijalizirane za pohranu podataka.

Razloga za ovakav ogroman rast količine digitalnih podataka ima više: prije svega su to sve razvijenije tehnologije za digitalizaciju podataka, na primjer kod fotografija, glazbe, filmova...Oni su se do sada obrađivali samo analogno. Samo npr. na YouTubeu se svake minute postavi 35 sati videomaterijala.

Kao drugo: obrada digitalnih podataka svakog dana postaje sve jeftinija. U razdoblju između 2005. i 2011. su se troškovi pohranjivanja podataka u vrijednosti od jednog gigabajta smanjili s 18 na jedva tri dolara. A kraj ovom spektakularnom rastu količine podataka se ne vidi.

"Cloud computing"

Shema, zemaljska kugla ispred mnogo brojeva

"Računalstvo u oblaku"

U vezi sa sve većim brojem globalnih informacija u zadnje se vrijeme sve češće spominje takozvani cloud computing ili "računalstvo u oblaku". "Pojedine osobe ili tvrtke više ne mogu same sa svojim osobnim računalima, odnosno infrastrukturom koju posjeduje tvrtka, izlaziti na kraj", objašnjava Sabine Bendiek. Umjesto toga, mogu se koristiti infrastrukturom iznajmljenom od ponuđača takve vrste usluga. Oni sve te silne podatke mogu fleksibilnije i puno jeftinije obrađivati.

Iza izraza cloud computing krije se koncept po kojem se tvrtke više ne moraju brinuti o izvorima kompjutorske tehnologije, kao što su softver, hardver i komunikacijska infrastruktura, Ne moraju više svoje programe same stvarati, instalirati ili aktualizirati, već jednostavno te usluge mogu unajmiti na određeno vrijeme. To i nije neka nova ideja, jer korisnici interneta već upotrebaljavju neke koncepte clouda. Onaj tko na internet stavlja fotografije ili video materijal, već koristi kapacitete za pohranjivanje nekog drugog kompjutorskog centra.

Cloud Computing

Živimo u doba modernih digitalnih pomagala

Mnogo prilika, ali ne bez rizika

Ono što je za tvrtke izuzetno privlačno kod cloud computinga je mogućnost da se izbjegnu skupe investicije i plaćanje licenci za softver. Umjesto toga, one imaju mogućnost ciljano kupiti samo usluge koje im stvarno trebaju. Još jedna prednost cloud computinga leži u tome da se podaci spremljeni na takav način mogu doseći i obrađivati s bilo kojeg mjesta, naravno, ukoliko postoji stabilna i kvalitetna internetska veza. U doba laptopa, smartphonea ili IPada informacije ionako ne treba spremati na svaki uređaj posebno.

Stručnjaci cloud computing već sad smatraju novim megatrendom u ovoj industriji, koji će uvelike izmijeniti informatičku tehnologiju.

Autorica: Mareike Theisling/ S. Kobešćak

Odg. ur.: D. Dragojević

Preporuka uredništva