1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Plenković u BiH - radni ili kurtoazni posjet?

Želi li Hrvatska konačno riješiti otvorena pitanja s BiH, Andrej Plenković bi u Sarajevu i Mostaru mogao imati pune ruke posla. Jesu li čelnici BiH i Hrvatske spremni za konkretno djelovanje?

Deset dana nakon što mu je Sabor izglasao povjerenje, hrvatski premijer Andrej Plenković stiže u službeni posjet Bosni i Hercegovini. Uoči posjeta je kazao da će „BiH biti u središtu nove hrvatske vanjske politike“. Prema njegovim riječima, BiH treba biti funkcionalna država u sastavu Europske unije, a bosanskohercegovački Hrvati „ravnopravni s druga dva konstitutivna naroda“. Dužnosnici BiH i Republike Hrvatske pored tzv. „hrvatskog pitanja“ u BiH imaju o mnogo čemu razgovarati, iako politički analitičar iz Zagreba Davor Gjenero kaže kako otvorenih pitanja, zapravo, ne bi trebalo biti.

„Na kraju svojih mandata i potkraj života, dvojica prvih predsjednika ovih država, potpisala su dva sporazuma, onaj o razgraničenju dviju država i onaj popularno nazvan 'Ploče-Neum', koji su bili državnički mudri i odvažni, ali su nažalost ostali neratificirani u oba parlamenta. Sporazumom o razgraničenju Hrvatska je napustila doktrinu prema kojoj bi BiH morala ostati 'zatvorena' u Neumskom zaljevu, nego je priznato pravo BiH na suverenitet nad puntom Kleka i nad nekim hridima. U paketu s razgraničenjem dogovoreno je i to da BiH ima posebene pogodnosti u luci Ploče, koja je i nastala kao izvozna luka BiH, i na neki način predstavlja 'bosanskohercegovački izlaz na otvoreno more'. U zamjenu za ovu koncesiju s hrvatske strane, BiH je dala koncesiju Hrvatskoj, za koridor u zaleđu Neuma, kojim bi se dubrovačko područje povezalo s ostatkom Hrvatske“, kaže Gjenero za Deutsche Welle.

Kroatien Davor Gjenero (DW)

Davor Gjenero

Nema „zlih namjera“ hrvatske administracije

Naš sugovornik naglašava da je riječ o „odličnom“ rješenju koje, nažalost, nije ostvareno prije hrvatskog pristupanja Evropskoj uniji, a danas je „nemoguće“, jer nije usklađeno s europskom pravnom baštinom. „Najbolje što su dvije države postigle u međusobnim odnosima, tako je, izgleda, propalo jer su se političke elite u proteklom razdoblju ponašale kao da vrijeme nije resurs koji nepovratno nestaje. Ne vrijedi plakati za prolivenim mlijekom, ali valja biti svjestan da otvorena pitanja među državama treba rješavati brzo i iskoristiti svaki za to povoljan trenutak, jer inače dobra rješenja mogu zauvijek propasti, iako smo možda mislili da su već postignuta i sigurna“, kaže Gjenero.

On podsjeća da trenutna hrvatska administracija nema zle namjere prema BiH, iako se njezina briga za bosanskohercegovačke Hrvate može shvatiti i kao pokušaj paternalizma. „Sigurno je da premijer Plenković i predsjednica Grabar-Kitarović, koji imaju vrlo slične poglede na BiH, ne žele niti paternalizirati susjednu državu, niti žele biti pokrovitelji idejama rastakanja te države, pa niti onda kad dolaze od strane političke elite bosanskohercegovačkih Hrvata i kad se predstavljaju kao 'koncept trećeg entiteta' ili 'obnovom Herceg-Bosne'. Koncept federalizacije o kojem govore i Plenković, i ministar Stier, i predsjednica Grabar-Kitarović, svojevrstan je pokušaj dezavuiranja zagovornika 'trećeg entiteta', ali i upućivanja političke elite Hrvata u BiH da svoje probleme rješavaju unutar Federacije BiH, kompromisom s Bošnjacima, odnosno u drugom entitetu zajedničkom političkom akcijom Bošnjaka i Hrvata“, pojašnjava Gjenero.

Neum, Pelješki most, Ploče, koridori, granice...

Dževad Kučukalić

Dževad Kučukalić

I politički analitičar iz Sarajeva Dževad Kučukalić vjeruje da je iskrena i svestrana podrška Zagreba bosanskohercegovačkom putu k Europskoj uniji „potvrđeno opredjeljenje i hrvatske predsjednice Kolinde Grabar-Kitarević i novog premijera Andreja Plenkovića“. „Iako se s obje strane ističu dobri diplomatski odnosi dvije zemlje, ipak tu ima još značajnih neriješenih problema i razmimoilaženja, pa je i ovaj posjet hrvatskog premijera Sarajevu i Mostaru dobra prilika da se o tome otvoreno razgovora. Bilo bi dobro da gosti iz Zagreba pomognu utjecajem na ovdašnje hrvatske čelnike kako bi se višegodišnji problemi s mostarskim izborima i aktualne tenzije u Stocu riješili što brže i bezbolnije. Kao članica Europske unije Hrvatska bi i prije nekih pomaka na sarajevskom putu ka Bruxellesu trebala razriješiti pitanje Neuma i prolaska kroz ovaj jedini bosanskohercegovački grad na Jadranu, gradnju Pelješkog mosta bez negativnih posljedica za BiH te probleme granice na Uni. Tu je i višedesetljetno pitanje luke Ploče koju je najvećim dijelom vlastitim sredstvima gradila BiH za potrebe svojih ondašnjih velikih firmi, ali i pitanje putnih koridora koji bi brže i bolje povezali dvije zemlje sa Zapadnom Europom“, kaže Kučukalić za Deutsche Welle.

On vjeruje da bi doprinos RH na privrednom planu trebao biti veći, što bi u konačnici unaprijedilo suradnju između dvije zemlje i ublažilo negativne trendove iseljavanja iz BiH. „Hrvatska bi mogla više ulagati u otvaranje novih pogona svojih postojećih firmi, pa taman se one gradile i samo tamo gdje je većinsko hrvatsko stanovništvo u BiH. To bi privuklo investicije te smanjilo nezaposlenost i iseljavanje ovdašnjeg stanovništva koje trbuhom za kruhom odlazi, kako u Hrvatsku, tako i druge europske zemlje“, kaže Kučukalić.

Franjo Tuđman i Alija Izetbegović

Predsjednici Izetbegović i Tuđman dogovorili su rješenje za Neum i Ploče, ali ga parlamenti nisu nikad ratificirali.

Čeka se konačno rješenje za BiH?

Politički analitičar Vlastimir Mijović, međutim, smatra da je Plenkovićev posjet BiH „kurtoazne prirode“ i da nije sračunat na značajnije sadržajne domete. „Između dvije zemlje na snazi je status quo i obostrana politika čekanja. Još nije kucnuo čas da se karte otvore. Mislim da i Hrvatska i BiH odlažu dogovore tipa prometnih, koji su pojavno zemljopisni, a suštinski geopolitički, vjerojatno zato što je vrlo neizvjestan oblik države BiH i njezine međunarodne pozicije. Možda se, iza kulisa, čeka ili čak priprema realizacija nečega što su još 1994. godine u Washingtonu dogovorili tadašnji lideri Franjo Tuđman i Alija Izetbegović. A oni su dogovorili konfederalni odnos između Hrvatske i Federacije BiH, koji bi i razgraničenje i prometne trase postavio na bitno drukčije principe. Spomenuta stavka Washingtonskog sporazuma nikad nije ni poništena ni realizirana. Vjerojatno zbog toga nikad nije ratificiran ni Granični sporazum Tuđmana i Izetbegovića iz 1999. godine. Moj dojam je da se čeka nešto krupno, nešto što bi u skoroj budućnosti možda moglo postati glavni politički hit u ovoj regiji“, kaže Mijović za Deustche Welle.

Hrvatski premijer Andrej Plenković predvodi delegaciju RH tijekom službeneog posjeta BiH u petak (28.10.) u Sarajevu i subotu (29.10.) u Mostaru. On će u glavnom gradu BiH imati susrete s članovima Predsjedništva BiH, predsjedateljem Vijeća ministara, čelnicima državnog Parlamenta te predstavnicima vjerskih zajednica u BiH. U delegaciji RH su i potpredsjednik hrvatske Vlade i ministar vanjskih i europskih poslova Davor Ivo Stier, ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković, te predstavnik hrvatskog ureda za Hrvate izvan RH Zvonko Milas. Plenković će u Mostaru razgovarati s predstavnicima Hrvatskog narodnog sabora, vjerskim predstavnicima, čelnicima mostarskog Sveučilišta i studentima.

Preporuka uredništva