1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Moja njemačka priča

Plavom kartom do posla u Njemačkoj

Plava karta nova je odredba za reguliranje tržišta rada u Europskoj uniji. Ona bi u Njemačku bi trebala "namamiti" kvalificiranu radnu snagu. Pojasnit ćemo vam kako ju je moguće dobiti te koje su joj prednosti i mane.

„EU smjernica 2009/50/EC“: zvuči komplicirano, no državljanima zemalja izvan Europske unije trebala bi pojednostaviti zapošljavanje u Njemačkoj. Smjernica je poznatija pod imenom Plava karta, po uzoru na američku Zelenu kartu. Plava karta nova je vrsta boravišne dozvole koja bi visokokvalificirane radnike trebala "namamiti" u Njemačku, ali i ostale države Europske unije. Smjernica je donesena zbog demografskih promjena unutar mnogih članica Unije, točnije rečeno, zbog promjena u starosnoj strukturi stanovništva. Naime, sve je manje mladih zaposlenih osoba koje će u budućnosti morati financirati sve veći broj umirovljenika. Plava karta jedna je od mnogih mjera za regrutaciju visokokvalificirane radne snage, objašnjava Hendrik Lörges, glasnogovornik nadležnog njemačkog ministarstva: „Ta bi nova odredba trebala potaknuti gospodarski rast i Njemačkoj dugoročno gledano osigurati prosperitet.“

Uvjeti za dobivanje Plave karte u Njemačkoj

Kreditna kartica kao simbolična slika za Plavu kartu

Plava karta za Europu

Smjernica je u Njemačkoj na snagu stupila 1. kolovoza 2012 – godinu dana kasnije nego u većini zemalja Unije. Osobito je bila upečatljiva suzdržanost Njemačke kad je trebalo ukinuti restrikcije u području slobode kretanja osoba iz novih zemalja članica. Savezna vlada tada je donijela odredbu o sedmogodišnjem prijelaznom roku. Njemačka je oduvijek oklijevala, međutim službeni Berlin za ovo ne želi niti čuti. Zakašnjelo uvođenje Plave karte njemačka vlada obrazlaže tvrdnjom da je za radnike iz zemalja koje nisu članice EU-a trebalo načiniti čitav niz novih propisa. „Sa stajališta vlade zakašnjenje se itekako isplatilo, budući da je ona ostvarila zadane ciljeve“, kaže Lörges. Tvrdi da je u raznim područjima došlo do poboljšanja uvjeta: recimo, stranci s visokoškolskom diplomom u zemlji sada mogu boraviti šest mjeseci ako traže posao. Slično je i sa studentima iz inozemstva: oni po završetku fakulteta svoj boravak u Njemačkoj mogu produljiti za 18 mjeseci kako bi pronašli odgovarajući posao.

Međutim, tko s Plavom kartom želi doći u Njemačku, mora ispunjavati određene uvjete koje je postavila njemačka vlada. Najvažniji od njih su minimalni prihodi: oni koji godišnje ne zarade najmanje 44.800 eura bruto, načelno ne mogu dobiti Plavu kartu. Međutim, deficitarnim zanimanjima, dakle zanimanjima za koja u Njemačkoj nema dovoljno kvalificiranih kandidata – recimo, informatičarima, inženjerima ili liječnicima – Njemačka je ipak ostavila otvorena stražnja vrata: ovdje su za Plavu kartu dovoljna primanja od 35.000 eura godišnje. Lörges ističe da donja granica nipošto nije nepromjenjiva: „Ona se određuje prema osnovici iz koje se plaćaju doprinosi za mirovinsko osiguranje te se stoga mijenja svake godine.“

Prije smjernice o Plavoj karti boravišnu dozvolu mogli su dobiti samo stranci s godišnjim primanjima od minimalno 66.000 eura bruto. Tko ima Plavu kartu i važeći ugovor o radu, sada nakon tri godine može dobiti neograničenu dozvolu boravka u Njemačkoj.

Plava karta kao nadzorni instrument za cijenu rada?

Ipak, kritika ima, a one su prije svega odnose na donju granicu plaća. Karl Brenke iz Njemačkog instituta za ekonomska istraživanja (DIW) u razgovoru za Deutsche Welle je tako izjavio: „Njemačka poprilično odstupa u primjeni europskih standarda i zapravo se nikada nije držala propisa vezanih uz Plavu kartu.“ Brenkea osobito smeta to što si je Njemačka dala posebno pravo da za određena zvanja uvede donju granicu od 35.000 eura. „Sudjelovao sam na glavnom saslušanju u parlamentarnom odboru i vlada je tamo jednostavno rekla ovo: 'To je politička odluka. Bruxelles zbog krize eura trenutno ima važnijih problema od interveniranja zbog jedne jedine smjernice.'“ Brenke smatra da je ovo bila velika greška.

Vlada odgovara da će se unatoč ovoj smjernici boriti da cijena rada ostane stabilna. Recimo, Plavu kartu moći će dobiti samo kandidati iz deficitarnih struka koji su prethodno prošli test Savezne agencije za zapošljavanje. „Njime ćemo provjeravati odgovaraju li uvjeti u kojima rade onima u Njemačkoj te je li iznos koji zarađuju uobičajen tamo otkuda oni dolaze. Tako ćemo isključiti mogućnost rušenja cijene rada“, uvjeren je glasnogovornik Lörges.

Neizvjesna budućnost Plave karte

Stručnjak u autobranši

Autobranša u potrazi za stručnjacima

Teško je reći koliko će ljudi u zemlju doći s Plavom kartom. Njemačka vlada još je 2000. godine neovisno od Bruxellesa pokrenula svoju inačicu američke Zelene karte kako bi privukla visokokvalificiranu radnu snagu iz inozemstva, no taj je eksperiment propao zbog manjka interesa. U tri godine prijavilo se tek 15.000 ljudi. S obzirom na sadašnji minimum primanja, nejasno je kakav će odjek Plava karta imati u inozemstvu te koliko će visokokvalificiranim osobama njemačko tržište uopće biti privlačno. Primjerice, proteklih godina zemlju je napustilo oko 30.000 visokoobrazovanih Turaka. Njihov broj trenutno premašuje broj ljudi koji iz Turske emigriraju u Njemačku, tvrdi krovna udruga turskih zajednica u Njemačkoj TGD.

Spram Plave karte skeptičan je i Karl Brenke iz Instituta za ekonomska istraživanja: „Upitno je koliko su ljudi spremni prihvatiti takve plaće. Visokokvalificirane osobe znaju koliko vrijede, ne samo u svojoj domovini, nego u čitavom svijetu. Ovako niskim plaćama Njemačka im baš i ne šalje poruku da su ovdje dobrodošli.“ Prve rezultate o koji će biti objavljeni 2013. godine, dakle, ne treba iščekivati s pretjeranim optimizmom.

Pogledajte video 04:16

Ekološki junak 20. stoljeća

Audios and videos on the topic