1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Gospodarstvo

Plastični "lopov" u vašem novčaniku

Svaki put kad plaćate karticom, plaćate i pristojbu ponuđačima kartica. Europska komisija upozorava: to plaćaju čak i oni koji plaćaju gotovinom, jer su i cijene veće. Zato želi ograničiti pristobu koju uzimaju banke.

Kreditne kartice

Kreditne kartice

Plaćanje kreditnom ali i bankovnom, dakle debitnom karticom potrošača uvijek košta nekoliko eura, iako on to u pravilu i ne primjećuje. Banka trgovca ili ponuđača mora uvijek banci kod koje potrošač ima svoj tekući račun ili kreditnu karticu, platiti određenu pristojbu. No, trgovci ovaj iznos u pravilu uračunavaju u cijenu proizvoda, bez da se ovaj na samom računu uopće može vidjeti.

Drugim riječima, čak i kada plaća u gotovini, potrošač ovako plaća uvijek više nego što bi trebao. Međutim, prema najnovijim planovima Europske komisije ovakva bi se praksa uskoro trebala promijeniti i zabraniti pristojbe koje banke interno, međusobno traže jedne od drugih. Time bi potrošači i trgovci mogli uštedjeli čak i nekoliko milijardi.

„Danas potrošači plaćaju ove pristojbe i to na prikriven način. Cijene proizvoda su zbog ovih bankovnih pristojbi veće nego što bi trebale biti“, tvrdi povjerenik EU-a za pitanja tržišne konkurencije, Joaquin Almunia. Njegov kolega zadužen za zajedničko tržište, Michel Barnier dodaje kako Europska komisija razmišlja o uvođenju ograničenja visine ovih pristojbi. „0,2 posto bi bio najviši iznos prilikom plaćanja bankovnim karticama, a do 0,3 posto za plaćanja kreditnim karticama. Danas ove pristojbe iznose oko 1,5 posto“, kaže Barnier. Europska komisija planira prvo smanjiti naknade kod plaćanja u nekoj drugoj zemlji Europske unije, a za dvije godine namjeravaju ograničiti pristojbu i kod domaćeg plaćanja.

Robna kuća

Potrošači kupuju bez da znaju što je sve uračunato u cijenu

Snažan otpor

Dok bi potrošači i trgovci od ovih promjena u svakom slučaju profitirali, to se ne može reći za tvrtke i udruge koje izdaju kreditne kartice i provode bezgotovinsko plaćanje. Poduzeća poput Visa-e ili Mastercard-a, oboje sa sjedištima u SAD-u, već sada prijete uvođenjem povećanih godišnjih pristojbi. Njihov je glavni argument da čak i ako se smanje bankovne pristojbi, cijene u trgovinama se gotovo sigurno neće smanjiti.

U Europskoj komisiji ne misle tako.Alumnia smatra kako bi potrošači u svakom slučaju profitirali nestankom skrivenih pristojbi. „Osim toga, ove pristojbe nemaju nikakve veze s godišnjim pristojbama banaka ili ponuđača kreditnih kartica. Banke mogu i dalje povisivati svoje godišnje pristojbe, no one su tada vidljive, potrošač od samog početka zna za njihovo postojanje i može sam odlučiti“, kaže Alumnia.

Njegov kolega Barnier oštro kritizira kampanju koju je nedavno pokrenuo Mastercard. „Riječ je o krivotvorenim intervjuima, pogrešnim informacijama i kupljenim istraživanjima. Mogu razumijeti da jedno veliko američko poduzeće poput ovog brani svoje interese, no iskreno rečeno, smatram da je njihova kampanja kontraproduktivna i nesnosna“.

Više sigurnosti i jednostavnosti

Michel Barnier

Michel Barnier

Namjera Europske komisije je i povećanje sigurnosti potrošača prilikom kupovine preko interneta i to jačom kontrolom i nadgledanjem ponuđača preko kojeg se odvija trgovina. Osim toga, u slučaju prevara kreditnim karticama, oštećeni potrošač bi ubuduće trebao preuzeti samo 50 eura troškova, a ne kao do sada – 150 eura. No, do sada je samo riječ o planovima, odnosno prijedlozima Komisije. Europsko vijeće kao i Savjet ministara zemalja EU-a moraju također dati svoj pristanak. Prema riječima Barniera, to ne bi trebao biti problem „Vijeće je motivirano pristati na ove prijedloge, a Parlament još više“. Prve reakcije članova ovih tijela u svakom slučaju potvđuju njegovu procjenu.

Međutim, iz nekih zemalja se već sada čuju upozorenja – primjerice, iz Španjolske. Tamošnja Organizacija za zaštitu potrošača ADICAE navodi kako je španjolska vlada već prije nekoliko godina uvela ograničenja visine bankovnih pristojbi prilikom transakcija. Rezultat je bio uvođenje većih godišnjih pristojbi za vlasnike bankovnih i kreditnih kartica, a trgovci novac koji su uštedjeli, doista nisu prenosili potrošačima, odnosno snizili cijene. One su ostale iste, a trgovci su novac zadržali za sebe.

No, usprkos tome su Alumnia i Barnier prilično optimistični. Oni smatraju kako europsko tržište može stvoriti dovoljno jak pritisak tako da bi se većina ipak od predloženih reformi ipak povoljno odrazila na građane. Međutim, dok konačno rješenje i odluka ne bude doneseni proći će još mnogo mjeseci, ako ne i godina.

Preporuka uredništva