1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Gospodarstvo

Planovi sa zagrebačkom zračnom lukom

Deset ponuda stiglo je za izgradnju novog terminala zagrebačkog aerodroma Pleso. Među zainteresiranima je i konzorcij zračne luke München, ali i još neke njemačke tvrtke.

Parkiralište pred ulazom u Zračnu luku Pleso

Pred ulazom u Zračnu luku Pleso

Posao izgradnje novog putničkog terminala po modelu javno-privatnog partnerstva te 30-godišnja koncesija za njegovo korištenje, vrijedan je 192 milijuna eura. Stoga ne čudi veliki interes, pa su se među zvučnijim imenima našli npr. ADC i HAS, upravitelji zračne luke u Hustonu ali i konzorciji minhenske, ciriške i atenske luke.

Zgrada zračne luke München

Zračna luka München

Tko prolazi u drugi krug natječaja znat će se 19. svibnja, kada će početi dogovori o detaljima projekta, npr. mogućnost da se ulagaču dozvoli prolongiranje dijela radova do razdoblja kada se postigne promet od tri milijuna putnika godišnje. Očekuje se odabir snažnog partnera, koji bi bio u stanju generirati novi promet, izjavio je zamjenik direktora Plesa Ivan Damjanović, „koji bi, svakako, imao u obvezi napraviti novi putnički terminal, koji bi bio primjeren i za Zagreb i za Republiku Hrvatsku.“

Poticaj ostalim investitorima

Novi putnički terminal na Plesu već je proglašen jednim od najvažnijih investicijskih projekata Vlade Jadranke Kosor. Potpredsjednik Vlade zadužen za investicije Domagoj Ivan Milošević istaknuo je kako je taj posao iznimno važan za gospodarski oporavak zemlje, napose za rast zaposlenosti. Potpredsjednik je kazao i kako su još neki poslovi pred zaključenjem. „Kad govorimo o privatnim investicijama, ja osobno mogu svjedočiti, zaista, o preko 200 investitora, koji su danas u Hrvatskoj, sve skupa imaju projekata preko 140 milijardi kuna.“, ističe Milošević.

Za ministra turizma Damira Bajsa projekt Pleso trebao bi donijeti korist za više gospodarskih grana. „Dobra stvar za hrvatski zračni promet, ali dobra stvar i za hrvatski turizam.“, podvlači Bajs. Osobito kada se zna da će uskoro krenuti izravni letovi između Zagreba i Sjedinjenih država, što bi trebalo privući i turiste s tog područja. No, da bi sve to krenulo, najprije valja razriješiti imovinsko-pravne odnose oko zemljišta.

Glavna zagrebačka ulica Ilica

Zagreb. Postojeći kapaciteti Zračne luke Pleso ne zadovoljavju potrebe glavnog hrvatskog grada

Isti kreditni rejting

Hrvatska je, usprkos gospodarskoj krizi, zadržala isti kreditni rejting a punopravno članstvo u Europskoj uniji trebalo bi je dodatno kvalificirati za privlačenje investicija. I projekt Pleso u tom je smislu značajan poticaj, smatraju ekonomski analitičari. Tko će dobiti posao izgradnje novog putničkog terminala i, pravo na upravljanje njime u slijedećih 30 godina, znat će se krajem rujna. Radovi na Plesu počet će u drugom tromjesečju 2012., a moraju završiti najkasnije do 2015. godine. Zagreb će tada dobiti moderni aerodrom s pet milijuna putnika godišnje.

Utovar tereeta u jedan od zrakoplova Lufthansa Cargo u frankfurtskoj zračnoj luci

Utovar tereeta u jedan od zrakoplova Lufthansa Cargo u frankfurtskoj zračnoj luci

Pojedini analitičari i gospodarstvenici, među kojima je predsjednik Hrvatske gospodarske komore Nadan Vidošević zauzimaju se da Zagreb paralelno razvija sustav cargo prometa. Time bi Hrvatska postala zanimljiva dalekoistočnim državama jer bi, uz snažne morske luke u Rijeci i Pločama, imala i dobru cestovnu vezu s jakim zračnim kapacitetima na Plesu. „Hrvatska mora dobro iskoristiti svoju geografski položaj, ali i investicije u prometnu infrastrukturu.“, smatra Vidošević i podsjeća kako se Beograd trudi preuzeti cargo promet za regiju.

Njemačke ponude

Inače, minhenski aerodrom ponudu je predao udružen u konzorcij s indijskom tvrtkom GMR Infrastructure, što upravlja s četiri aerodroma u svijetu, među kojima i međunarodnom zračnom lukom u Delhiju. Tu je i njemačka tvrtka Hochtief Concessions, koja ima koncesiju nad brojnim dionicama autocesta te energetskim objektima, a koncesionar je i šest aerodroma, među kojima je i atenska zračna luka. S obzirom na širinu poslovanja nisu trebali partnera na natječaju, a brojke o prometu u 2010. koji je rezultirao s 93 milijuna putnika, govore same o sebi. Na internetskoj stranici kompanije ističe se kako politika njihova poslovanja zabranjuje špekulantska ulaganja, već sudjeluju samo u koncesijama na razdoblje dulje od 20 godina.

Autorica: Gordana Simonović, Zagreb

Odg. ur.: Snježana Kobešćak

Preporuka uredništva