1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

PISA u Njemačkoj: Nastavak pozitivnog trenda

Goran Goić4. prosinca 2007

Njemački učenici u međunarodnoj usporedbi bilježe napredak u školskom znanju i sposobnostima. No, niz deficita u obrazovnom sustavu ostaje i stoga nema razloga za posustajanje u reformskim naporima, proizlazi iz PISA-e.

https://p.dw.com/p/CWpT
Njemački su učenici u međunarodnoj usporedbi – prosjek.Foto: AP

To je, najkraće rečeno, rezultat i politički poučak iz PISA istraživanja za prošlu godinu – programa međunarodne ocjene učenika, što ga od 2000. svake tri godine provodi Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj OECD. Njime je lani, osim 30 članica OECD-a, bilo obuhvaćeno i 27 drugih zemalja – među njima Hrvatska, Srbija i Crna Gora, odnosno ukupno više od 400.000 polaznika srednjih škola diljem svijeta. Uz čitanje i matematiku prirodne su znanosti bile težište PISA istraživanja za 2006.

Iz dobivenih pokazatelja direktor ureda OECD-a za Njemačku Heino von Meyer izvlači četiri zaključka.

  • Prvo: «Njemačka je na području prirodnih znanosti prvi put ostvarila iznadprosječan rezultat i tome se treba radovati.»
Među 30 zemalja članica OECD-a Njemačka se popela na osmo, a u ukupnom poretku svih sudionica PISA studije na 13. mjesto. Od svih kategorija istraživanja prirodne znanosti najviše «leže» i hrvatskim učenicima koji su zauzeli 26. mjesto – ispred Srbije na 41. i Crne Gore na 48. Finska i ovog puta apsolutno prednjači na gotovo svim područjima znanja.
  • Drugo: «U čitanju i matematici Njemačka je i dalje po sredini ljestvice, blizu prosjeka OECD-a, što dugoročno ne zadovoljava.»
  • U obama predmetima njemački su učenici na 14. mjestu u sklopu OECD-a, dok u međunarodnoj usporedbi zauzimaju 18. i 20. mjesto. Hrvatska je u čitanju 30, a u matematici 36; Srbija 45. odnosno 41, a Crna Gora 50. odnosno 49.
  • Treće: «Napredak u učenju je, doduše, primjetan, ali statistički još neprovjeren.»
  • Njemačka u odnosu na prijašnje studije bilježi lagani pozitivni pomak, suprotno općem trendu u zemljama OECD-a, i jedna je od rijetkih koje se polako, ali stalno uspinju na ljestvici PISA istraživanja. Da sve više njemačkih 15-godišnjaka čita s užitkom, samo je jedan od primjera.
  • Četvrto: «Jednakost u šansama ostaje problem njemačkog školskog sustava. Osobito integracija učenika migranata predstavlja golemi izazov.»
  • Premda je uzročno-posljedična veza između roditeljskog doma i dostignuća u obrazovanju sve manja, i ovo istraživanje potvrđuje da potomci akademski obrazovanih ili imućnih građana bolje prolaze u školi od učenika iz nižih slojeva društva, čemu doprinosi i relativno rano predodređenje djece za različite tipove srednje škole.

    I stranci mogu biti odlični učenici

    Među doseljenicima, pak, pogotovo učenici 2. generacije migranata, koji po mjestu rođenja, državljanstvu i godinama pohađanja nastave jedva da se razlikuju od svojih njemačkih vršnjaka, u prirodnim znanostima zaostaju preko dvije školske godine – više nego u bilo kojoj drugoj zemlji i gotovo dvaput iznad prosjeka OECD-a. «No, tu valja biti oprezan, jer ima mnogo učenika stranih korijena u Njemačkoj koji su odlični učenici, a to je uvijek onda slučaj kada i kod kuće govore njemački odnosno kada dolaze iz boljeg društvenog okruženja», upozorava koordinator njemačkog PISA istraživanja za 2006. Manfred Prenzel, profesor Sveučilišta u Kielu.

    Razlog za optimizam, ali ne i veselje

    Berlinski senator za školstvo i aktualni predsjednik Konferencije ministara obrazovanja njemačkih saveznih pokrajina Jürgen Zöllner svodi trezvenu bilancu objavljenih rezultata: «Nema razloga za veliko veselje, ali ima za optimizam, jer je ovo potvrda pravog puta.» Zöllner time aludira na započete reforme u njemačkom obrazovnom sustavu. No, za državnog tajnika u saveznom Ministarstvu obrazovanja Michaela Thielena, i ovo PISA istraživanje potvrđuje: «Mnogo je važnija nastava i realna nastavna situacija, nego školske strukture.»