1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Pirati za više transparentnosti i u jugoistočnoj Europi

U Hrvatskoj su odnedavno službena politička stranka, u Grčkoj se već bore za ulazak u parlament, u Rumunjskoj i Srbiji se još bore za službeno priznanje, - "pirati" su uplovili i u političke vode jugoistočne Europe.

Naljepnice Piratske stranke

Politički "pirati" - protiv "Acte", za slobodu interneta i direktnu demokraciju...

Osnivač rumunjske Piratske stranke je odrastao u vremenu u kojemu je svaki vlasnik pisaće mašine bio redovito kontroliran. Tako su komunistički vlastodršci u Rumunjskoj željeli spriječiti tiskanje ilegalnih propagandnih letaka. Sloboda mišljenja za 55-godišnjeg Claudijua Margineana stoga nije samorazumljiva, za razliku od takozvanih "digital nativesa", mladih ljudi iz njegove domovine koji su nakon sloma komunizma odrasli s novim medijima. Transparentnost, demokratski donesene odluke, sloboda korištenja podataka iz interneta - sve to traže i rumunjski "pirati". "Nema bitnih nacionalnih razlika među piratskim strankama. Mi smo neka vrst internetske nacije koja u ovom trenutku postoji na cijeloj planeti", kaže utemeljitelj rumunjskih pirata Claudiu Marginean. Taj bivši arhitekt nije jedini "pirat" u svojoj obitelji. I njegova 20-godišnja kćer koja studira u Londonu aktivna je među britanskim "piratima".

Claudiu Marginean s rumunjskim piratima

Claudiu Marginean s rumunjskim "piratima"

Iako su rumunjski pirati članovi međunarodne krovne organizacije "Pirate Parties International" (PPI) od njezinog osnivanja, u vlastitoj zemlji još nisu registrirani kao službena stranka. U Rumunjskoj, naime, treba skupiti 25.000 potpisa da bi se mogla osnovati politička stranka. Claudiu Marginean i njegovi suradnici se nadaju da će im to uspjeti prije parlamentarnih izbora u studenom.

Tehnologija u službi građanskih sloboda

I u susjednoj Srbiji piratskom pokretu nedostaju još tisuće potpisa da bi registrirali stranku i s njome mogli sudjelovati na izborima. Mnogi ljudi u Srbiji misle da se ovaj pokret samo bavi piraterijom na internetu, žali se Ivan Vuković, koordinator srbijanskog piratskog pokreta i ističe: "Mi se ne zalažemo za prodaju diskova na ulici, mi se ne zalažemo za krađu u bilo kojem smislu. Mi smo samo ljudi koji slobodno dijele sve što imaju, ideje, fajlove, muziku, video klipove. Obzirom da nam je omogućeno to činiti smatramo da imamo pravo to nastaviti raditi kao što smo i do sada radili, a ne da nam sada kada je netko shvatio da mu to možda ne odgovara to pravo ukida“.

Vuković kaže da se 90 posto ciljeva srbijanskog piratskog pokreta poklapa s programima svih drugih piratskih stranaka u svijetu i da mali postotak razlika nastaje zbog lokalnih specifičnosti, zakonskih ili nekih drugih. Analitičari smatraju da Srbija kasni s osnivanjem službene Piratske stranke zato što su prioritetni problemi u Srbiji drugačiji od onih u razvijenijim zemljama. Vuković obrazlaže to mnogo jednostavnije i tvrdi da su važan razlog kažnjenja visoki troškovi prikupljanja 10.000 potrebnih potpisa.

Dario Vidović, jedan od suosnivača hrvatske Piratske stranke

Dario Vidović, jedan od suosnivača hrvatske Piratske stranke

"Pirati" imaju puno više tema od slobode na internetu, tvrdi i Dario Vidović, jedan od osnivača Piratske stranke u Hrvatskoj koja je prije nekoliko dana registrirana i kao službena politička stranka. "Naša je želja unaprijediti demokraciju, kojoj su neophodne određene izmjene da bi profunkcionirala u smislu onoga što ta riječ uopće znači – u smislu vladavine naroda. Drugim riječima, potrebno je osigurati provođenje narodne volje u institucijama vlasti, učiniti vlast transparentnijom i pokrenuti mehanizme djelotvornijeg utjecaja naroda na njegove zastupnike koji sada, nakon izbora u četverogodišnjemu mandatu, tek deklarativno odgovaraju onima koje predstavljaju, ali ne i stvarno", kaže Vidović.

Vjetar u jedrima grčkih "pirata"

I ovaj zahtjev za takozvanom "liquid democracy", dakle, da svi građani sudjeluju u donošenju političkih odluka, "pirati" jugoistočne Europe dijele sa svojim imenjacima i političkim istomišljenicima iz cijeloga svijeta. Piratske stranke i inicijative u regiji još postoje između ostalog i u Bugarskoj, Mađarskoj i Bosni i Hercegovini. Ukupno u 60 zemalja djeluju piratski pokreti, većina njih u Europi.

Posebno uspješni su pirati u Njemačkoj gdje bi im, prema trenutnim ispitivanjima, dalo svoj glas između 11 i 13 posto birača. To daje podstrek i njihovim kolegama u južnoistočnoj Europi. Njega posebno ovih dana trebaju grčki pirati koji će 6. svibnja prvi put izaći na parlamentarne izbore.

Logo der griechischen Privatpartei

Logotip grčke Piratske stranke

Piratska stranka je najmlađa politička stranka u krizom izmuečenoj Grčkoj. Priznata je kao službena politička stranka tek prije tri mjeseca. Dok etablirane stranke plaćaju više tisuća ljudi da im radi na predizbornoj kampanji, pirati se snalaze sa 150-etak volontera. Njihov cilj je - dramatičnoj gospodarskoj krizi u kojoj se nalazi njihova zemlja suprotstaviti se s piratskim idealima.

Najvažniji su im "transparentnost i funkcionirajuće pravosuđe"

"Mi objašnjavamo ljudima da su transparentnost i dobro funkcionirajuće pravosuđe najbolje oružje protiv korupcije. To je naša najvažnija gospodarska tema", kaže Anestis Samourkasidis, glasnogovornik grčkih Pirata. Zbog sveprisutne korupcije, naime, državi izmiču milijuni eura poreza. Kako bi svaki činovnik u javnoj službi bio pažljiviji prema novcu, grčki Pirati traže da svaki građanin ima slobodan uvid u državne dokumente iz svih oblasti. Jedina iznimka bi bili osjetljivi dokumenti, na primjer oni koji se tiču nacionalne sigurnosti.

I rumunjski Pirati se nadaju da će još ove godine ući u parlament. Oni traže bezuvjetne osnovne prihode za sve građane - radili oni ili ne. Claudiu Marginean ne zna doduše još kako bi to trebalo gospodarski funkcionirati i otvoreno priznaje: "Čovjek mora prvo ući u parlament i vidjeti što se događa. Tek nakon toga može točno reći što je ostvarivo." U njegovoj zemlji, žali se, previše se toga događa iza zatvorenih vrata. Tek kada 'pirati' uspiju doći do najviših političkih krugova, argumentira on, moći će dobiti informacije potrebne da bi se nešto promijenilo, argumentira Marginean. On i njegovi kolege nadaju se da će privući prije svega mlade birače kojima je dosta etabliranih stranaka. I to je još jedan zajednički nazivnik svih piratskih pokreta u Europi.

Autorice: Alexandra Scherle/Dunja Dragojević

Odg. ur.: A. Šubić

Preporuka uredništva