1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Peticijom protiv Hrvatske u EU-u

Na prosvjedima veterana Domovinskog rata skandiralo se protiv hrvatskog članstva u Europskoj uniji. Sada je stigla i peticija izbjeglih i prognanih hrvatskih Srba, koji žive u Srbiji.

Izbjeglice na konjskoj zaprezi

Brojni su Srbi u kolovozu 1995. ovako morali napustiti Hrvatsku

Na prosvjedima veterana Domovinskog rata skandiralo se protiv hrvatskog članstva u Europskoj uniji, a protivljenje EU-u čulo se i na drugim demonstracijama. Sada je, a uoči današnjeg očitovanja Europske komisije o napretku Hrvatske u pregovorima, napose o 23. poglavlju, o temeljnim i ljudskim pravima, stigla i peticija izbjeglih i prognanih hrvatskih Srba, naseljenih u Srbiji, kojom se želi spriječiti da Hrvatska postane članicom Europske unije prije nego što ispuni njihove zahtjeve.

Beograd, prizor s ulice

Peticija sada stiže od hrvatskih Srba iz Beograda

45 tisuća potpisa

Koalicija izbjegličkih udruga u Srbiji prikupila je 45 tisuća potpisa na peticiju za rješenje 12 otvorenih pitanja Srba iz Hrvatske, među kojima je povrat pokretnina i nekretnina, obnova imovine uništene u ratu i, kako navode, terorističkim akcijama, povrat oduzetih stanarskih prava ili pravičnu naknadu bez uvjetovanja i ograničenja, isplata zaostalih mirovina i priznanje radnog staža, revizija presuda za ratne zločine donesenih u odsutnosti okrivljenika te, „pošteno i ujednačeno procesuiranje ratnih zločina i prestanak etnički motiviranih suđenja“. Za predsjednika Koalicije udruga izbjeglih Miodraga Lintu, pored imovinskih, najvažnije je pitanje tajnih popisa osumnjičenih za ratne zločine.

Peticija je, zajedno s prijedlogom Rezolucije o pravima izbjeglih Srba, predana predsjednici srbijanskog parlamenta Slavici Đukić Dejanović. Najavljeno je kako će biti uručena predstavnicima Sjedinjenih Američkih Država, Rusije i Kine te institucijama Europske unije, od koje će zatražiti da ne dopusti zatvaranje poglavlja 23 u pregovorima s Hrvatskom.

Peticija kao kamen smutnje

Predsjednik Ivo Josipović, kojeg su branitelji prozivali da sa srbijanskim kolegom Borisom Tadićem izjednačava žrtvu i agresora, izjavio je kako se intenzivno radi na rješavanju svih tih pitanja, baš kroz normalizaciju hrvatsko-srpskih odnosa. „Mislim da Hrvatska takav napredak pokazuje, dobar napredak, u rješavanja tog problema da nema možda potrebe da se, pa na neki način, i da tako kažem, stavlja kamen pod kotač.“

Ivo Josipović i Boris Tadić u Vukovaru, 4. studenog 2010.

Ivo Josipović i Boris Tadić u Vukovaru, 4. studenog 2010.

Dobar dio javnosti državnom vrhu, dakle i Vladi i Predsjedniku Republike, ali i opoziciji, zamjera sluganski odnos prema Uniji, odnosno nekritičko prihvaćanje svih njihovih zahtjeva. Dio građana i branitelja osobito smetaju sudski postupci protiv ratnih veterana što, prije svega, zamjeraju HDZ-u. Ta je stranka upravo u braniteljima imala vjerno biračko tijelo a sada, upozorava profesor sa zagrebačkog Filozofskog fakulteta i politički analitičar Nino Raspudić, politička je ljubav pukla „jer je prvi put HDZ delegitimiran kao stranka, koja se pozivala na Domovinski rat, stvaranje države, branitelje i slično, sad na neki način dobili su pljusku upravo iz tog područja.“

Euroskeptične tonove na prosvjedima, što danima traju u Hrvatskoj, već su registrirali i ostali analitičari, upozoravajući kako se i na taj način pokušava ne samo zaustaviti hrvatski put u Uniju, već i spriječiti učvršćenje demokracije i kvalitetnije funkcioniranje administracije, što je dobar prostor za lov u mutnome. Takvi tonovi vjerojatno će ojačati ne samo zbog peticije hrvatskih Srba, već i zbog toga što dosad nije dovoljno s građanima iskomunicirano što za njih znači članstvo u Uniji. „Ulica progovara onda kada postojeće političke strukture i stranke ne artikuliraju adekvatno zahtjeve stanovništva ili dijela birača, kojima se obraćaju.“, Rasudićeva je ocjena ulične demokracije, pa i onoga što se krije iza protivljenja Uniji.

Sadržaj peticije iz Srbije

„Ovim tražimo od svih relevantnih institucija da se proces pridruživanja Hrvatske Europskoj uniji ne nastavi dok se ne riješe sva pitanja prognanih i izbjeglih Srba.“, navedeno je u peticiji, što je već ranije predana i predsjedniku Srbije Borisu Tadiću.

Prema riječima Milodraga Linte temelj za rješavanje njihovih 12 zahtjeva je Bečki sporazum o sukcesiji, kojom se svim izbjeglim, prognanim i raseljenim osobama jamče ostvarenja prava kakva su imali na dan 31. prosinca 1990. godine. Uz to, Koalicija izbjegličkih udruga želi da „Narodna skupština zaključi da Hrvatska krši ljudska prava izbjeglih i prognanih Srba i građana Srbije koji su oštećeni u svojim pravima u Hrvatskoj.“Potpisnici pak rezolucijom žele postići i da srbijanski parlament zatraži od Vlade izradu polazišta za sadržajne pregovore s hrvatskom Vladom o pronalaženju trajnog i sveobuhvatnog rješenja pitanja izbjeglica.

Predstavnici izbjeglih Srba iz Hrvatske počeli su u Srbiji 15. prosinca 2010. prikupljati potpise za potporu peticiji, a sredinom listopada potpisalo ju je 100 izbjegličkih i zavičajnih udruga okupljenih u Koaliciju izbjegličkih udruga.

Autorica: Gordana Simonović, Zagreb

Odg. ur.: Snježana Kobešćak

Preporuka uredništva