1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kultura

Peter Sloterdijk - filozof koji ne želi stajati po strani

Peter Sloterdijk je jedan od najpoznatijih filozofa današnjice. Njegova knjiga "Kritika ciničnog uma" je bila svjetski bestseler. On je i društveno vrlo angažiran - ali ipak kaže da je filozofija danas marginalna pojava.

Peter Sloterdijk

Peter Sloterdijk

Brojni su polemički spisi, eseji i novinski članci koje je Peter Sloterdijk objavio posljednjih godina, a uz to na televiziji vodi emisiju "Filozofski kvartet" u kojoj se o filozofskim temama raspravlja na način blizak širokoj publici.

Već deset godina Sloterdijk je rektor Visoke škole za oblikovanje u Karlsruheu, gdje osim dizajnera i medijskih umjetnika kao profesori predaju i filozofi i sociolozi. Sloterdijk smatra da se i oni moraju baviti temama suvremenosti, ali ipak današnji položaj filozofije u društvu označava marginalnim. O filozofiji u vremenima značajnih društvenih promjena je s Peterom Sloterdijkom razgovarala Gaby Reucher.

Uzor angažiranog filozofa - Jean-Paul Sartre

Uzor angažiranog filozofa - Jean-Paul Sartre


DW-WORLD.DE: Danas na televiziji postoji emisija poput vašeg "Filozofskog kvarteta", sve je više filozofskih tekstova kako u dnevnim novinama, tako i u tjednicima, o filozofskim se temama raspravlja na radiju. Gospodine Sloterdijk, zašto je filozofija danas tako popularna?
Peter Sloterdijk: Pa nisam baš siguran da bih mogao potvrditi vašu dijagnozu - ja ne vidim da je filozofija osobito tražena. U pedesetim i šezdesetim godinama prošlog stoljeća, kada su još živjeli i djelovali autori poput Alberta Camusa ili Jean Paul Sartrea, tada je filozofija imala takoreći vrlo službenu ulogu. Danas je ona vrlo marginalizirana. Umjetnička scena je vrlo rascvjetana, jednako kao i omladinska subkulturna scena ili homoseksualna scena. Ali filozofija - ona tu ima više dekorativnu ulogu. Tu i tamo se filozofe pozove na sudjelovanje u nekoj raspravi, ali to je onda uglavnom u rubrici "Ostalo" ili možda nešto kao "Pogled izvana".

DW-WORLD.DE: Ali kod Vas je to drugačije. Nije li danas upravo to zadaća filozofa, da se odmaknu od uloge samozatajnog mislioca koji u osami piše svoje rasprave i da se uputi u javnost, da raspravlja o politici ili genetičkoj tehnologiji, da ga ljudi vide?

Knjiga Petera Sloterdijka Ti moraš promijeniti svoj život (Du musst Dein Leben ändern), Suhrkamp, 2009.

Knjiga Petera Sloterdijka "Ti moraš promijeniti svoj život" (Du musst Dein Leben ändern), Suhrkamp, 2009.


Peter Sloterdijk: To je točno. Ali ja sam tu iznimka, neka šarena ptica u odnosu na najveći dio filozofske scene. Tu i tamo ima izuzetaka, ali sve u svemu i dalje dominira akademska filozofija koja se bavi sama sobom i ne uspijeva izgraditi most prema općim društvenim pitanjima.

DW-WORLD.DE: A što bi to suvremeni filozof morao moći i znati?
Peter Sloterdijk: Mi se moramo vratiti sofističkoj tradiciji sudjelovanja u raspravama. Trebamo retorički obrazovane filozofe koji imaju vrlo dobro opće obrazovanje i koji se snalaze u političkim temama, ekonomskim temama, umjetnosti i slično. Mi ponovo trebamo ljude koji puno znaju i puno toga mogu.

DW-WORLD.DE Ali razmišljati - to bi filozof ipak također trebao moći?
Peter Sloterdijk: On i ne čini ništa drugo. To je njegov zanat. Filozofi rade u radionici u kojoj se dalje razvija pojmovlje koje je već tu. Tu postoji unutrašnja povezanost s radom dizajnera. Ni u dizajnu se ne izmišljaju nove stvari, već se iz temelja ponovo osmišljava ono što je otprije dano - tako da se promijeni izgled. Mi živimo u vrijeme dizajna i rada s pojmovima: permanentno novo stvaranje svijeta koji je već tu ali nam ipak nije dovoljan i zato uvijek iznova počinjemo od početka.

Predavanje Petera Sloterdijka na Visokoj školi za oblikovanje u Karlsruheu, gdje je rektor već deset godina

Predavanje Petera Sloterdijka na Visokoj školi za oblikovanje u Karlsruheu, gdje je rektor već deset godina


DW-WORLD.DE: Možda nam trebaju i sasvim novi pojmovi. Fukushima nas ostavlja bez riječi.
Peter Sloterdijk: Da, tu se u prvom trenutku čini kao da ništa više ne možemo reći. Tako je to sa svim velikim katastrofama, bilo neptunskima, koje dolaze s mora, bilo vulkanskim koje dolaze iz unutrašnjosti zemlja. One nas najprije ostavljaju bez riječi. Potom o njima govorimo, njima se bavimo - i to je kultura. Cjelokupan civilizacijski proces se može promatrati kao naknadno nadvladavanje razdoblja katastrofa. Kada se duže vrijeme ništa ne događa, nastaje lažni mir. U tom smislu se može reći da mi živimo u dobrom razdoblju - biti budan je danas imperativ vremena.

Autori: Gaby Reucher / Z. Arbutina
Odg. urednik: Anto Janković

Preporuka uredništva