1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Pet godina od otkrića neonacističke ćelije NSU ili pola desetljeća tapkanja u mraku

4. studenog 2011. otkrivena je teroristička ćelija Nacionalsocijalističko podzemlje. Što se dogodilo nakon toga? Točnije, je li se nešto nakon toga dogodilo?

Serija nerazjašnjenih ubojstava inspektore širom Njemačke je dugo dovodila do očaja. Oni nikako nisu mogli pronaći trag koji bi ih odveo do počinitelja. Na pitanje tko stoji iza ubojstava devet ljudi počinjenih od 2000. do 2006. dugo nitko nije znao odgovor. Sve žrtve su bile ubijene istim oružjem. Serija krivičnih djela je neslužbeno, ali i lakomisleno, bez ikakvog pijeteta prema žrtvama dobila naziv, "dönner-ubojstva". Žrtve su, naime, uglavnom bili Turci, a "dönner" je naziv koji se u njemačkoj koristi za turski specijalitet kebab. Za policiju skoro nikakvu ulogu nije igrala ideja da se radi o ubojstvima s rasističkom pozadinom. Bilo je govora o obračunu i ubojstvima iz osvete u mafijaškim strukturama, bilo je osumnjičeno čak i nekoliko članova obitelji žrtava. Zbog toga su javnost i policija bili zapanjeni kada se otkrila stvarna pozadina serije zločina.

Ubojstva koja se pripisuju NSU-u

Ubojstva koja se pripisuju NSU-u

Prije pet godina (4.11.2016.) izbila je vatra u jednoj kamp-kućici, odmah nakon neuspjele pljačke banke u Eisenachu. U zgarištu su pronađena dva tijela. Bili su to leševi Uwea Böhnhardta i Uwea Mundlosa koji su izvršili samoubojstvo. Njih dvojica su bili poznati kao pripadnici ekstremne desnice. Od 1998. su skoro 14 godina živjeli u ilegali. I dok su oni izveli samoubojstvo kako ne bi bili uhićeni, njihova prijateljica je zapalila zajednički stan u gradu Zwickauu, poslala medijima pismo u kojem otkriva postojanje terorističke ćelije i predala se policiji.

Beate Zschäpe ne želi pomoći otkriti istinu

Beate Zschäpe je od svibnja 2013. glavnooptužena na klupi suda u Münchenu. Optužena je za ubojstva devet migranata i jedne policajke - Michèle Kiesewetter. Vjeruje se da je i ona bila žrtva iste grupe. Njezina smrt je bila posebno zagonetna jer se nije uklapala u ubojstva s rasističkom pozadinom. To je samo jedno od brojnih otvorenih pitanja u slučaju ćelije NSU. Pet godina od otkrića ove ćelije sumnja da će se otkriti svi detalji serije ubostava veća je nego ikada.

Zschäpe je u prosincu 2015. konačno prekinula svoju šutnju u sudnici i tvrdi da nije imala ništa s ubojstvima. Umjesto toge je optužila svoja dva kompanjona da su oni počinili sve zločine bez njezinog znanja. Kada je odvjetnik prvooptužene pročitao tu njezinu izjavu, bilo je veliko razočarenje za obitelji žrtava. One su razočarane i držanjem četvorice suoptuženih koji se terete za pomaganje pripadnicima ćelije NSU.

Beate Zschäpe dugo je šutjela. A i kad je konačno progovorila, nije rekla gotovo ništa

Beate Zschäpe dugo je šutjela. A i kad je konačno progovorila, nije rekla gotovo ništa

Koga je štitila Služba za zaštitu ustavnog poretka?

Žrtve obitelji su razočarane i zbog toga jer smatraju da Državno odvjetništvo i organi sigurnosti ne pokazuju dovoljnu odlučnosti i želje za rasvjetljavanjem svih događaja. Tako su samo nekoliko dana nakon otkrića ćelije NSU uništeni neki dosjei njemačke Službe za zaštitu ustavnog poretka koji su imali veze s terorističkom grupom NSU. Više doušnika njemačke obavještajne službe umrlo je pod djelomično nerazjašnjenim okolnostima. Zahtjevi obitelji žrtava koje se u procesu pojavljuju kao sporedni tužitelji da se u proces uključe dokumenti koji su još uvijek pod oznakom tajnosti ili da se pozovu dodatni svjedoci skoro uvijek se odbijaju. Sve to daje povoda obiteljima žrtava da vjeruju kako organi sigurnosti znaju mnogo više nego što žele reći.

Brojni parlamentarni odbori koji su se na saveznoj ili na pokrajinskoj razini  pozabavili ovom serijom ubojstava samokritično priznaju kako je država zakazala na svim poljima. Početkom listopada su odvjetnik Carsten Ilius i još trojica njegovih kolega koji zastupaju obitelji žrtava podnijeli krivičnu prijavu protiv Službe za zaštitu ustavnog poretka - zbog ometanja pravde i nedavanja dokumenata na uvid. Ilius kaže da je nakon tri i pol godine procesa doslovno "bijesan". Kod organa vlasti, tvrdi on, "ne postoji ozbiljna volja da se stvari razjasne". Pred sudom u Münchenu on zastupa interese Elif Kubasik čiji je muž Mehmet 2006. ubijen u kiosku u Dortmundu.

Obitelji žrtava razočarane i kancelarkom Merkel

Odvjetnik Ilius žestoko kritizira i kancelarku Angelu Merkel, koja je na komemoraciji za žrtve serije zločina NSU-a obećala da će učini sve "da rasvijetli ubojstva". Na tome će se raditi "punom parom", rekla je Merkel u veljači 2012.

Ilius smatra da o tome nema ni govora. On od kancelarke očekuje da u okviru svojih pravnih mogućnosti izvrši pritisak na ministarstvo pravosuđa i ministarstvo unutarnjih poslova. Vjeruje da bi se tako mogao ubrzati proces. Ipak, s obzirom na ono što se zbivalo proteklih pet godina, smatra da je malo vjerojatno da će doći do toga.

Većina medija, a time i veći dio javnosti, već dugo pokazuje mali interes za kompleksno pitanje djelovanja terorističke ćelije NSU. Priču o NSU je nedavn na naslovnice privremeno bila vratila odluka prvooptužene da progovori u sudnici te otkriće tragova DNK-a Uwea Böhnhardta na mjestu gdje je otkriveno tijelo jedne davno ubijene djevojčice. I jedno i drugo je bilo spektakularno, ali nije doprinijelo razjašnjenju serije ubojstava. Očekuje se da bi presuda u sudskom procesu mogla biti izrečena u proljeće 2017.

Suočavanje cijelog društva s nasilnim i ubilačkim djelovanjem desničarskog ekstremizma u Njemačkoj tek je na početku. To smatra i Stephan Kremer, šef Službe za zaštitu ustavnog poretka u saveznoj zemlji Tiringiji iz koje je i djelovala ćelija NSU: "Moramo priznati da je broj pitanja bez odgovora ostao isti kao i na početku."