1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Priča dana

Peruanski seljak protiv njemačkog energetskog koncerna

Njemački energetski koncern RWE je prva europska tvrtka koja bi trebala odgovarati za klimatske promjene. Ona je jedan od najvećih zagađivača, pa jedan Peruanac zahtijeva da financira zaštitu naselja od otapanja glečera.

"Cijelo vrijeme se čuje pucketanje", priča Christoph Bals, politički direktor nevladine organizacije za zaštitu prirode i razvoj Germanwatch. Tijekom UN-ove Konferencije o klimi, koja je prošlog prosinca održana u Limi, Saul Luciano Lliuya pozvao je Balsa i njegove kolege u posjet glečerskom jezeru Palcacocha. Saul svakodnevno živi s tim prijetećim pucketanjem. Taj zvuk nastaje uslijed otapanja dva planinska ledenjaka iznad lagune. Glečersko jezero je od 2003. godine postalo četiri puta veće. Saul, koji se bavi poljoprivredom i vođenjem turista u brda, boji se katastrofe ukoliko se nastave lomiti i otapati veliki komadi leda.

Jedno američko sveučilište je izračunalo koliko bi bio visok plimni val u slučaju katastrofe: 25, a možda i 50 metara. Christoph Bals objašnjava: "Val bi se tada prelio preko prirodne brane na jezeru i preplavio dolinu zajedno s gradom Huarazom i njegovih 55.000 stanovnika." Kod više od 30.000 stanovnika zone visokog rizika već je bila izbila panika kada je nastao val visok 10 metara. Vlasti su više puta proglašavale izvanredno stanje, mada se količina vode u jezeru uvijek uspijevala smanjiti ispumpavanjem.

Sustav za upozoravanje na opasnost više ne funkcionira zbog kvara, a radnici koji bi s planine trebali dati znak za uzbunu obustavili su rad jer od lipnja prošle godine nisu dobili plaću.

Glečersko jezero Palcacocha

Glečersko jezero Palcacocha se zbog stalnog priliva vode povećalo čak četiri puta

RWE je najveći europski zagađivač

Saúl Luciano Lliuya živi od planine i jako je zabrinut da bi njegova kuća i njegova egzistencija mogle nestati u prijetećem plimnom valu. On je shvatio da njegova država ne može riješiti problem. Zato se nada da će moći uvjeriti uzročnike problema da financiraju zaštitne mjere.

On se poziva na najnovije izvješće Međuvladinog panela o klimatskim promjenama (IPCC) u kojem piše da su klimatske promjene uzrok masivnog topljenja glečera u Andama. I zato je Saul došao na ideju da na odgovornost pozove onoga tko uzrokuje te promjene: njemački energetski koncern RWE. Taj koncern proizvodi električnu energiju u termoelektranama koje kao gorivo koriste smeđi ugljen. Zbog toga je RWE najveći europski proizvođač štetnih ispušnih plinova. Od početka industrijalizacije do danas ova tvrtka sa sjedištem u njemačkom gradu Essenu je odgovorna za 0,5 posto svih štetnih plinova ispuštenih u atmosferu. Budući da se ti plinovi, neovisno o mjestu nastanka, šire po cijeloj Zemljinoj atmosferi, njihove se posljedice osjete i u Peruu.

Saula zastupa jedan odvjetnički ured iz Hamburga koji je specijaliziran za slučajeve štete nastale uslijed klimatskih promjena. "Njegov cilj je da RWE tih pola posto, koliki je njegov udio u zagađenju, uloži u zaštitne mjere", objašnjava Bals iz organizacije Germanwatch, koja podržava Saula u sporu s koncernom.

Riječ je o iznosu od 20.000 eura koji bi trebao biti uložen u gradnju sustava odvoda i novih brana. Bals kaže da cilj ovog spora nije samo dogovor s RWE-om - možda i bez podizanja sudske tužbe, nego da i drugi zagađivači poprave barem dio šteta koje uzrokuju. "I to svuda gdje su ljudi oštećeni zbog klimatskih promjena mada ih nisu sami izazvali", zahtijeva Bals.

Tužba s dalekosežnim posljedicama?

Christoph Bals

Bals: "Nužna je promjena načina razmišljanja"

Saulu je jasno da mu predstoji pravni maraton i da bi njegova tužba mogla biti odbijena, kaže Bals no ističe da istovremeno postoji i šansa za prevladavanje pravnih prepreka. On kao primjer navodi prve tužbe protiv proizvođača cigareta: "Njihove su dionice nakon toga toliko pale, da se nikada nisu uspjele potpuno oporaviti. Nakon toga su u skoro svim dijelovima svijeta usvojene izmjene zakona kojima je masivno ograničen štetni utjecaj pušenja."

Bals se nada da bi Saulova tužba mogla imati dalekosežne posljedice. "Još nikada od početka industrijalizacije nije tako negativno ocijenjeno dobivanje električne energije sagorijevanjem ugljena", ističe Bals i izražava uvjerenje da bi zato ova tužba mogla doprinijeti čak i napuštanju tog načina proizvodnje struje. "Prihvaćanje ugljena kao energenta i ekonomski uvjeti moraju se promijeniti. Energetski koncerni su već počeli razmišljati o novim poslovnim modelima pa je tako uznapredovala i promjena u načinima dobivanja električne energije", naglašava Bals.