1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Perspektive za proširenje EU-a u kriznim vremenima

Gospodarska kriza poljuljala je vjeru u Europu. Tek svaki treći stanovnik EU-a vjeruje da Unija donosi prednosti njegovoj domovini. No kako se kriza odražava na procese približavanja zemalja jugoistočne Europe?

Sve donedavno se činilo da je za mnoge stanovnike jugoistočne Europe članstvo u Europskoj uniji svojevrsna ulaznica za VIP ložu. Hrvatska je s mješavinom divljenja i zavisti pogledavala u smjeru novih članica EU-a, druge države nastale na području bivše Jugoslavije isto tako su gledale na Hrvatsku, koja je bila pred samim ciljem u pristupnim pregovorima. Sve dok gospodarska kriza nije zatresla Europsku uniju...

Sa svakom lošom vijesti iz Atene, Madrida ili Rima proteklih se mjeseci smanjivalo i oduševljenje za veliku europsku obitelj. Ta je tendencija bila vidljiva s obje strane granice EU-a - kako u članicama Unije, tako i u državama koje žele članstvo. Novo ispitivanje javnog mnijenja je pokazalo da čak i Nijemci, koje se smatralo oduševljenim Europljanima, polako gube vjeru u Europu. Svi si postavljaju isto pitanje: je li europska perspektiva još uvijek ono pravo?

"Što bi bilo da nemamo Europu?"

Heinz Jürgen Axt,

Profesor Heinz Jürgen Axt

"Europa danas više automatski jamac za uspjeh. Mislim da se to mora spoznati", zaključio je profesor Hans-Jürgen Axt sa Sveučilišta Duisburg-Essen na panel diskusiji medijske kuće Deutsche Welle na temu "Kraj europske solidarnosti?" (19.9.). On je objasnio da živimo u doba novog određivanja koordinata, u kojem se dovode u pitanje stare spoznaje kao što su: Europa jednako dobro, Europa jednako napredak, Europa jednako blagostanje. A Nijemci se kod davanja financijske pomoći u zadnje vrijeme pitaju: trošimo li novac na akcije spašavanja čiji je ishod neizvjestan? Profesor Axt na te sumnje odgovara pitanjem: "Što bi bilo da nemamo Europu? To si pitanje jednostavno moramo postaviti i onda će sve drugo biti znatno relativizirano." Budući da vlada velika nesigurnost, svaka zemlja najprije gleda na vlastite interese. Profesor Axt smatra da to nije negativno i da ne mora značiti smanjivanje solidarnosti.

"Za europsku perspektivu nema alternative"

Nikolaus Graf Lambsdorff

Nikolaus Graf Lambsdorff

Nikolaus Graf Lambsdorff, povjerenik za jugoističnu Europu, Tursku i države EFTA-e u njemačkom Ministarstvu vanjskih poslova, čvrsto je uvjeren da za zemlje zapadnog Balkana europska perspektiva nema alternative: "Jedina alternativa koja mi pada na pamet bilo bi nazadovanje te regije zbog nedostatnog napretka. To nije i ne može biti u našem interesu." On je istovremeno istaknuo da je Njemačka i dalje sklona proširenju Europske unije. Zašto je Njemačka tako zainteresirana za jugoistočnu Europu i zašto se čini da se druge velike europske zemlje poput Francuske puno manje zanimaju za tu regiju? Između ostalog zato što štiti svoje "invensticije", kaže Graf Lambsdorf: "Njemačka se jako angažirala u stabiliziranju regije nakon četiri rata koja je započeo Milošević, dakle kao prvo na tome da se ponovo uspostavi mir. Mi smo ovdje imali 400.000 izbjeglica iz Bosne i Hercegovine, koje su se najvećim dijelom mogle vratiti u BiH, mi u međuvremenu imamo najviše vojnika na Kosovu. Mi financiramo mnoge europske, međunarodne planove i istovremeno smo bilateralno u skoro svim državama politički i gospodarski na prvom ili drugom mjestu."

Berlin i u ova krizna vremena podržava politiku proširenja EU-a, ali ne pod svaku cijenu. Dogovoreni uvjeti moraju biti ispunjeni, glasi poruka iz Berlina. EU ne želi primiti nove "pacijente". "Mi smo postali prilično nepovjerljivi", kaže Graf Lambsdorff i dodaje: "Svi su naučili reći ono što mi želimo čuti, a mnogima ne pada na pamet to i učiniti."

On također smatra da je u njemačkom interesu i nastavak pristupnih pregovora s Turskom. Jer, ta je zemlja zbog svog naglog gospodarskog razvitka i važnog geostrateškog položaja postala jako atraktivna za europske države.

Strpljenje na ispitu

Koje će zemlje još uopće nakon Hrvatske ući u EU?

Koje će zemlje još uopće nakon Hrvatske ući u EU?

Bez obzira na sve razlike u procesu približavanja EU-u, zemlje zapadnog Balkana i Turska imaju nešto zajedničko: nitko im ne može jamčiti hoće li jednoga dana stvarno ući u Uniju. Mnogi vjeruju, a to se signalizira i iz Europe, da nakon Hrvatske duže vrijeme neće biti primljena neka nova članica. Vrlo je malo onih koji se usuđuju govoriti o nekim konkretnim terminima. Profesor Heinz-Jürgen Axt govori o "jednom desetljeću". No, što je nerealnija i udaljenija perspektiva za članstvo, to su ograničenije mogućnosti utjecaja EU-a na procese u tim zemljama.

Pa ipak, čini se da unatoč tim starim i novim poteškoćama na putu prema uniji europskih država privlačnost EU-a nije potpuno izblijedila. "I dalje je EU kao zajednica vrijednosti, ali i kao jedinstveno europsko tržište, atraktivan za ljude koji tamo žive", tvrdi Nikolaus Graf Lambsdorff. I zato smatra da još uvijek nije teško "prodati" Europsku uniju građanima na zapadnom Balkanu kao cilj za koji se isplati potruditi.

Preporuka uredništva