1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kultura

Pergamski muzej zatvara vrata

Njemačka metropola je svako malo bogatija za neku atrakciju. No jedna od najvećih, Pergamski muzej sada zatvara svoja vrata. I to na pet godina.

Tko ga je vidio, vidio. Sljedećih pet godina za to neće biti prilike. Mnogim znanstvenicima Pergamski oltar slovi za osmo čudo svijeta a sličnog mišljenja su i milijuni posjetitelja koji svake godine pohode berlinski Muzejski otok, usred rijeke Spree da bi posjetili jedan od tamo nastanjenih muzeja. A najveća atrakcije je svakako Pergamski muzej sa svojim Pergamskim oltarom. Samo prošle godine ovu rekonstrukciju Zeusovog žrtvenika iz maloazijskog grada Pergama je pogledalo 1,3 milijuna posjetitelja.

Neshvatljiv potez

No tomu je od danas (28.9.) došao kraj. Barem privremeno. Na dijelu zgrade u kojem se nalazi jedna od najpoznatijih kompozicija helenističke umjetnosti započinju sveobuhvatni restauratorski radovi koji bi trebali potrajati „najmanje“ pet godina. Sveobuhvatna obnova Muzejskog otoka došla je i do središnjeg djela Pergamskog muzeja koji sadrži i poznatu rekonstrukciju Pergamskog oltara. Doduše drugi traktovi muzeja, poput prednjoazijskog u kojem se nalaze isto tako poznata i slavna Ištarska vrata, koja su nekad stajala na ulazu u Babilon, ostaju otvoreni. No Berlin na pet godina gubi jednu od svojih najvećih atrakcija i turističkih magneta. Mnogima je ovaj potez potpuno neshvatljiv. “U Louvreu, Pradu i Eremitažu se hvataju za glavu kada čuju što se događa u Berlinu”, napisao je ovih dana u dnevniku “Tagesspiegel” književnik i zaljubljenik u antiku Gerhard Falkner. On smatra neodgovornim ovo remek-djelo svjetske civilizacije na pet godina sakriti od očiju javnosti.

Dugih pet godina

Pergamski oltar

Pergamski oltar

No odgovorni iz Zaklade pruskog kulturnog nasljeđa, organizacije pod čijom upravom se nalaze neki od najpoznatijih berlinskih muzeja i galerija, brane ovaj potez restauratora. “Zgrada je u tako lošem stanju a tehnička oprema toliko zastarjela da je kompletna sanacija više nego nužna”, objašnjava direktor zaklade Hermann Parzinger. Isprava se razmišljalo da se sam oltar ostavi otvorenim dok se zgrada oko njega obavlja ali je to naišlo na neodobravanje restauratora. Na veliku žalost posjetitelja iz čitavog svijeta. Jer Pergamski oltar je jedinstven po mnogo čemu. Njemački inženjer Carl Humann je još 1880. na brdu iznad današnjeg turskog grada Bergama otkrio antički grad Pergam. Svi dijelovi impozantnog friza iz 2. stoljeća prije Krista, koji je po svojoj cjelovitosti reljefnih prikaza jedinstven u svijetu, Nijemci su odvezli u Berlin. Kasnije je Turska osporavala da je ovakva vrsta „podjele“ odobrena od strane tadašnjeg Osmanskog carstva. No na kraju je gotovo cjelokupni kompleks žrtvenika, zajedno s poznatim prikazom borbe mitskih Giganta i arhitektonskim elementima, prenesen i ponovno izgrađen u Berlinu u specijalno za tu priliku sagrađenom muzeju. Nakon više od 100 godina je došlo vrijeme da se prvobitna zgrada u koju su u međuvremenu smještani i drugi antički spomenici poput Miletskih vrata, do temelja obnovi.

Ištarska vrata

Za "utjehu" - Ištarska vrata

U sklopu sveobuhvatne rekonstrukcije bit će sagrađeno i novo, četvrto krilo muzeja. Troškovi obnove od 400 milijuna se već sad smatraju „nerealnim“ tako da mnogi procjenjuju da će sanacija stajati preko pola milijarde eura. Predstavnici zaklade se tješe činjenicom kako su tijekom obnove Sikstinske kapele i Michelangelove freske godinama bile nedostupne pogledima smrtnika. No to je slaba utjeha onima koji ovo remek djelo nisu vidjeli i sada na tu priliku moraju čekati najmanje pet godina.