1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Gospodarstvo

Pendrecima protiv inflacije

Iranska valuta rial gubi sve brže na vrijednosti već i zbog gospodarskih sankcija. Inflaciju predsjednik Ahmadinedžad želi zaustaviti - policijom koju je poslao na teheranski bazar da uhiti trgovce devizama.

Na tržištu u Iranu neke od stranih valuta vrijede tri puta više nego što se za njih moralo platiti još početkom ove godine. Tako je ovog ponedjeljka (1.10.) jedan američki dolar već vrijedio 34.200 iranska riala što je navelo i iranskog predsjednika Ahmadinedžada da obeća intervenciju na tržištu.

Ali već sljedećeg dana je rial još više pao: za jedan dolar je trebalo platiti 37.500 riala. A onda se u srijedu (3.10.) moglo vidjeti što znači "intervencija na deviznom tržištu" na iranski način. Poslane su snažne policijske snage na teheranski bazar, mjesto na kojem se tradicionalno odvijaju svi poslovi - uključujući i bankarske, da bi uhitile "ilegalne" trgovce devizama. Pri tome je došlo do manjih nemira, ali i bez toga je većina trgovaca odlučila da tog dana ne obavlja svoje poslove.

Bazar u Teheranu

Teheranski bazar je mjesto gdje se može naći sve. Trgovci bazara su stoljećima posuđivali novac i iranskom šahu.

Stanje će postati samo još gore

Obzirom na temeljne zakone ponude i potražnje, ta policijska akcija će jedino dovesti do još bržeg i još dubljeg pada iranske nacionalne valute. Jer kad neki predsjednik države obeća "intervenciju" na tržištu deviza, to ne znači slanje batinaša, nego da će država na tržište pustiti dovoljno deviza kako bi spustila njihovu vrijednost. Ali Iran tih dolara i deviza - očito više nema.

Gospodarske sankcije protiv neke zemlje tek rijetko donose nekakvu brzu političku promjenu, ali isto tako nema sumnje da gospodarske sankcije pogađaju Iran mnogo teže nego što vlada u Teheranu to želi priznati. Izrael, koji iz razumljivih razloga veoma pomno prati što se dešava u Iranu, procjenjuje kako je Iran izgubio 45 do 50 milijardi dolara samo zbog neostvarenih prihoda od nafte.

Rafinerija u Iranu

Prihodi Irana od nafte su upravo drastično pali

Iranski predsjednik Ahmadinendžad već tvrdi da se protiv njegove zemlje vodi rat: "Našim neprijateljima je uspjelo djelomice smanjiti našu prodaju nafte. Nadamo se da ćemo moći to kompenzirati. Ovo je borba. Svatko zna da za iransko gospodarstvo trgovina s inozemstvom i odnosi s drugim zemljama ne igraju veliku ulogu. Ovo je prije svega psihološki rat koji ima goleme posljedice za tržišta."

Brašno još opasnije od dolara

Ali dok predsjednik i vrhuška Irana tvrde kako embargo protiv njihove zemlje ne ostavlja veće posljedice, osobito srednji stalež Irana itekako osjeća gospodarske sankcije i sve veće životne troškove. Vlada u Teheranu je pridobila naklonost siromašnih građana jamstvom temeljnog prihoda, a povrh toga subvencionira i osnovne životne namirnice.

Svima kojima to nije dovoljno život postaje sve teži, žali se jedna učiteljica iz Teherana. Ona kaže da više ne kupuje odjeću i obuću kako bi joj ostalo dovoljno novaca za njeno dvoje djece. I mnogi mali poduzetnici propadaju jer s onim što zarade ne mogu pokriti troškove, žali se jedan propali vlasnik metalske radionice: "Da bi štedjeli, mnogi Iranci više ni ne odlaze u kupovinu. Neke normalne živežne namirnice su postale luksuz. Mnogi restorani koji su prije bili puni gostiju, danas su prazni."

Pile na prodaju na bazaru

Meso je za mnoge Irance postalo luksuz kojeg si više ne mogu priuštiti

Policijska akcija na teheranskom bazaru će svakako imati još posljedica: ne samo da će utjecati na pad domaće valute, nego će i oni koji se žele na brz način obogatiti, umjesto s "opasnim" devizama, sad radije špekulirati i kupovati osnovne živežne namirnice koje su još jeftine zahvaljujući državi. A kad i siromašnim Irancima nestane brašna za kruh, gospodarske sankcije bi se veoma lako mogle pretvoriti u otvorene izraze nezadovoljstva protiv vlade u Teheranu.

Preporuka uredništva