1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Pat pozicija oko granice Hrvatske i BiH

Iako se vjerovalo da je kompromis postignut, Sporazum o granicama koji su potpisali Franjo Tuđman i Alija Izetbegović, po svemu sudeći neće biti ratificiran ni u Hrvatskoj ni u BiH. A međunarodna arbitraža bila bi skupa.

Die Stadt Neum in Bosnien und Herzegowina: Panorama; 27.4.2012, Neum; Copyright: DW/Milan Sutalo

Neum

Ni u BiH ni u Hrvatskoj od početka nije bilo potpune suglasnosti kada je riječ o implementaciji Sporazuma Tuđman – Izetbegović, pogotovo zbog dijela sporazuma koji se odnosi na definiranje granice na moru i utvrđivanje granice bez obzira na prirodne promjene. Pomoćnik ministra vanjskih poslova BiH i stručnjak za granice Zoran Perković kaže za DW da je potrošeno četiri godine u pripremi tog sporazuma koji je najbolje rješenje za obje zemlje: „Imamo pat situaciju u kojoj nijedna zemlja ne želi da pokrene pitanje ratifikacije u parlamentima, procjenjujući da s trenutnom političkom klimom ne bi bila izglasana ratifikacija“.

Nebojša Radmanović

Nezadovoljan granicom na Uni: Nebojša Radmanović

Radmanović: „Neću glasati zbog granice na Uni“

Problem su otočići Mali i Veliki Škoj te vrh poluotoka Kleka koji su po Sporazumu Tuđman-Izetbegovć pripali BiH, a s druge strane granica na rijeci Uni ulazi u, kako tvrde predstavnici iz RS-a, teritorij BiH. Točnije neposredno prije Kostajnice granica nije više sredina Une već rijeka Unčica koja je, prema stavovima političara iz RS-a, na teritoriju BiH. Nebojša Radmanović, srpski član Predsjedništva kaže da Sporazum Tuđman – Izetbegović neće biti prihvaćen u BiH: „Ugovor nije dobar za BiH, preciznije nije dobar za dio BiH, za RS. Ja sam član Predsjedništva iz RS-a i neću glasati za ratifikaciju dok god bude ovako postavljena granica na rijeci Uni.“

Zanimljivo je da slično misli i hrvatska strana iako je u bilateralnim razgovorima predsjednika Ive Josipovića sa dužnosnicima BiH prije nekoliko mjeseci ovo pitanje gotovo riješeno. Ovo ipak pokazuje da postoje otvorena pitanja, a da je jedno od gorućih rješavanje granice duge tisuću kilometara. Zoran Milanović, hrvatski premijer, jasan je po ovom pitanju navodeći da u BiH partnera za ovu tema nema, iako vjeruje da je sporazum dobar: „I nije ga predsjednik Tuđman potpisao zato jer je bio nekakav stari čovjek koji je odlazio, nego zato jer je razumio zašto je on dobar. Nažalost s druge strane, ne znam s kim bih razgovarao“, rekao je Milanović za hrvatske medije.

"Nisu potrebni razgovori"

Hrvatska vlada je još prošle godine najavila da će sporazum uputiti u Sabor na usvajanje, ali kako stvari sada stoje sporazum će ostati mrtvo slovo na papiru. Zoran Perković kaže da konstatacija hrvatske strane nije utemeljena: “Ja ne znam zašto će gospodinu Milanoviću sugovornici u BiH. Sugovornici s obje strane su završili posao i potpisali ugovor. Milanović bi trebao pronaći sugovornike u hrvatskom Saboru.“

Alija Izetbegović i Franjo Tuđman

Koliko vrijedi njihov sporazum? Alija Izetbegović i Franjo Tuđman

Ugovorom je definirano da svaka od ugovornih strana ima pravo na raskid ugovora o čemu nitko ne želi špekulirati. Postavlja se pitanje, što u tom slučaju, jer je činjenica da je ovaj sporazum na snazi od 1999. godine bez obzira što nije ratificiran. Zoran Perković tvrdi da bi i međunarodna arbitraža bila suluda: „Svaka arbitraža će uzeti u obzir dvije činjenice, da je sporazum potpisan od strane ovlaštenih predstavnika dviju zemalja, da funkcionira 13 godina i da ne proizvodi nikakve negativne posljedice. Koji je interes Hrvatske i BiH da potroše par milijuna eura na ekspertize, plaćanje eksperata i na kraju da dođu do istog rezultata?“

Stručnjaci su suglasni da ukoliko postoji potreba i na jednoj i na drugoj strani za eventualnim izmjenama granice, da se to može raditi, ali tek nakon što se utvrdi postojeća granica odnosno ratificira Sporazum iz 1999. godine u parlamentima obje države. Međutim ukoliko se to ne dogodi, ovakvo stanje može teoretski da se provodi stotinu godina, iako neriješeno pitanje granice od tisuću kilometara nikom nije u interesu.

Preporuka uredništva