1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Partneri u koaliciji protiv IS-a

SAD traže pomagače. Arapske države i Turska bi se trebale priključiti koaliciji protiv "Islamske države." Njemačka je doduše zabranila IS ali zasada nije spremna na vojno sudjelovanje.

Otpor prema skupini Islamska država se sve više kristalizira na međunarodnom planu. Nakon što je američki predsjednik Barack Obama najavio sveobuhvatne vojne akcije protiv ove organizacije, sada je u i Njemačkoj učinjen važan korak u borbi protiv jačanja islamističkog terorizma. Njemačka vlada donijela je u petak (12.9.) odluku o zabrani Islamske države što omogućava kazneno gonjenje svakog obila pomaganja ove organizacije. No što se vojnog angažmana Njemačke protiv postrojbi islamista u Iraku i Siriji tiče, tu je Njemačka vlada vrlo suzdržana.

No nakon što je Nato savez propagirao stvaranje koalicije protiv terorističke organizacije "Islamska država", sada bi u tu koaliciju snažnije trebali biti uključeni i bliskoistočni partneri. Američki ministri već danima putuju po regiji kako bi koordinirali borbu protiv IS postrojbi u Siriji i Iraku.

U savez zaljevskih zemalja za kooperaciju se ubrajaju: Saudijska Arabija, Katar, Kuvajt, Bahrein, Ujedinjeni Arapski Emirati i Oman. Ove države ujedinjuje briga da bi na njihov teritorij iznova mogli ući borci IS-a. Monarhije i republike regije bi na razne načine mogle doprinijeti savezu u borbi protiv sunitske terorističke organizacije.

Saudijska Arabija

Stroga sunitska kraljevina sa svojim naftnim milijardama ima veliki utjecaj na razne grupe koje pružaju otpor u sirijskom građanskom ratu.

Istodobno, vlada u Rijadu može pomoći da se prebrodi humanitarna kriza u regiji. Zbog prolijevanja krvi u Siriji i Iraku su milijuni u bijegu. U jednom sveobuhvatnom vojnom napadu protiv IS-a, mogu se očekivati i novi valovi izbjeglica.

Uz političke i ekonomske mogućnosti važne su i rodbinske veze. Neka sunitska plemena u Saudijskoj Arabiji imaju bliske kontakte s plemenima u Siriji i Iraku.

IS propaganda

Potrebna široka međunarodna koalicija u borbi protiv IS-a

Iako je Saudijska Arabija kupila najmodernije zapadne sustave za naoružavanje, njeno sudjelovanje u vojnim operacijama protiv IS-a je neizvjesno. U konzervativnom kraljevstvu bi preblisko savezništvo sa Zapadom moglo naići na kritiku.

Pored toga, vlada u Rijadu želi izbjeći da šijiti u Iraku, a time indirektno i šijiti u susjednom Iranu, dobiju previše moći kada se suzbiju sunitski ekstremisti.

Katar

Katar vodi jednu vrstu "čekovne diplomacije" na Bliskom istoku i pri tome konkurira Saudijskoj Arabiji. Mnoge opozicijske skupine u Siriji a među njima i radikalni islamisti, mogu računati na novac malog zaljevskog emirata.

Pritom, osim vlade ulogu očigledno igraju i privatni donatori. Katar i vojno može igrati određenu ulogu. Tako su katarski borbeni zrakoplovi sudjelovali u zračnim udarima Nato-a u Libiji 2011. U Al-Udeidu smještenom zapadno od glavnog grada Dohe, se nalazi područni operativni centar američkog vojnog zrakoplovstva.

Turska

Članica Nato-a Turska u višestrukom smislu može imati ključnu ulogu u borbi protiv IS-a. Ova zemlja kako prema Iraku, tako i prema Siriji ima dugu granicu. U Siriji područja koje je IS stavio pod kontrolu dopiru čak i do turske granice i time na rub Nato-ovog teritorija. Dobrovoljci još uvijek preko Turske očigledno mogu odlaziti u ratno područje. Ovim putem tamo stiže i oružje. Turska tajna služba bar s jednim dijelom naoružanih grupa gaji bliske kontakte.

Turska bi sa svojom brojčano jakom vojskom mogla biti važan saveznik za vojni udar protiv IS-a. Međutim, postoji više razloga zbog kojih bi Turska trebala biti suzdržana. Vlada u Ankari se nerado želi uvući u nepregledni konflikt u susjednoj zemlji. Već sada je stotine tisuća izbjeglica iz ove zemlje utočište našlo u Turskoj. Pored toga, vlada u Ankari s nepovjerenjem prati u kojoj mjeri borba protiv IS-a pothranjuje kurdske težnje za autonomijom u regiji. Uz to, teroristi IS-a kao taoce još uvijek drže 49 turskih državljana čiji bi život bio u opasnosti ako bi Turska sudjelovala u napadima.

Egipat

Egipat kao najmnogoljudnija arapska zemlja ima prije svega političku težinu. U koaliciji koju su za oslobođenje Kuvajta vodile SAD 1991., borili su se i egipatski vojnici. Da li bi sudjelovali i u borbi protiv IS, još uvijek je nejasno.

Jordan

John Kerry na sastanku zemalja Perzijskog zaljeva 11.9.2014. u Džedi

John Kerry na sastanku zemalja Perzijskog zaljeva 11.9.2014. u Džedi

Kraljevina Jordan posebno je pogođena ratom u Siriji zbog velikog broja izbjeglica na svojim granicama. I sunitski klanovi u zemlji su djelomično u rodbinskim vezama s plemenima iz Sirije i Iraka. Zbog toga su mogući kontakti s plemenskim vođama u ratom pogođenim područjima. Za uspješnu borbu protiv IS-a je važno da teroristička grupa izgubi podršku stanovništva u sunitskim dijelovima Sirije i Iraka. Jordan ne igra veliku ulogu u vojnom smislu. Važan je međutim za tranzit u ove dvije zemlje u kojima se širi "Islamska država."

Ujedinjeni Arapski Emirati i druge Zaljevske zemlje

Male zaljevske monarhije su bliski saveznici SAD-a. U otočnoj zemlji Bahreinu 5. američka flota ima svoju bazu. Kuvajt je 2003. služio kao sjedište američkih postrojbi koje su pokrenule invaziju na Irak. Ujedinjeni Arapski Emirati su u kolovozu navodno samoinicijativno borbenim zrakoplovima napali radikalne islamiste u Libiji.

Preporuka uredništva