1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Parlamentarni izbori neriješeni – na kušnji je čvrstoća Mosta

Iza Hrvatske je burna izborna noć nakon koje se ne zna tko će voditi zemlju u iduće četiri godine. Izjednačenost SDP-a i HDZ-a očekivana je, a pobjednika izbora odredit će malo poznati Most.

Iako je HDZ-ova Domoljubna koalicija prema privremenim rezultatima osvojila 59 mandata, a SDP-ova koalicija Hrvatska raste 56, niti jedan od dva najjača bloka nema potrebnih 76 glasova za sastavljanje vlade. Budući mandatar ovisi o uspješnosti pregovaranja s koalicijom nezavisnih lista Most koja za sada drži 19 mjesta u Saboru.

Kampanja koju su vodile Socijaldemokratska partija hrvatske (SDP) i Hrvatska demokratska zajednica (HDZ), dvije najveće stranke, rezultirala je dubokim i nikad jasnijim podjelama hrvatskog društva. Dok je koalicija još uvijek aktualnog premijera Zorana Milanovića poručivala da Hrvatska može birati između njega ili Karamarka, visoke politike iz koje je iskorijenjena korupcija ili povratka na staro, šef oporbe Tomislav Karamarko sve je karte stavio na buđenje nacionalnog zanosa te privatiziranje Domovinskog rata i domoljublja. Ostrašćena kampanja vođena je na dominantno ideološkoj razini pri čemu su obje koalicije svjesno zanemarile svoje gospodarske programe nudeći biračima tek liste dobrih želja; bez konkretnih jamstava o njihovoj vjerodostojnosti.

Petrov – superheroj ili naivac?

Upravo su oni birači koji nisu podržali politiku podjela svoj glas iz protesta dali Mostu, platformi bez čvrste ideološke i političke poveznice, budući da je sastavljena od raznorodnih lokalnih političara i pokojeg znanstvenika. Vođa Mosta, gradonačelnik Metkovića Božo Petrov preko noći je tako postao heroj nacije kojega mnogi vide i kao budućeg premijera. "Bavit ćemo se javnim, a zaboraviti privatno i ne smijemo izdati i iznevjeriti naše birače", rekao je Petrov u dojmljivom govoru najavljujući čvrstu politiku koja će konačno voditi brigu o građanima.

Sasvim jasno je poručio da koaliranja u klasičnom smislu neće biti, ali da će podršku dati onom bloku koji podrži njihove reforme od kojih su najvažnije teritorijalni preustroj i reforma javne uprave, a od kojih su oportuno odustali Milanović i Karamarko. Nova vlada bi tako trebala plesati u njegovom ritmu, a ako to ne bude činila – jednostavno će pasti. Novi izbori su jeftiniji od loše vlasti, smatra ovaj psihijatar i nova politička zvijezda.

Pri tomu je, zbog strukture Mosta, vrlo izgledno dizanje problema lokalne zajednice na višu političku razinu. Prednost im je i Drago Prgomet, nekadašnji zamjenik predsjednika HDZ-a, koji dobro zna kako njegova bivša stranka funkcionira iznutra i što može očekivati od samog Karamarka s kojim nije u dobrim odnosima.

Tomislav Karamarko

Karamarko je relativni pobjednik izbora

Najpoželjnija udavača, kako su analitičari nazvali Most, već je u izbornoj noći dobila jasne ponude s obje strane. "Četiri godine smo čuvali socijalni mir. Pozivam sve one koji žele reforme koji će Hrvatsku voditi tamo gdje joj je mjesto, među europskim ljepoticama, da nam se pridruže. Sada vidimo da se pojavila politička snaga, to je Most, koja želi reforme. Pozivamo sve koji žele reforme da nam se pridruže", izjavio je Milanović nudeći partnerstvo, a ne vodstvo. "Tko god je s nama spreman boriti se za bolju Hrvatsku, dobrodošao je. HDZ je pojačala broj mandata obzirom na zadnje izbore", nešto je diskretnije sebe ponudio Karamarko koji je i ovoga puta osvojio nepodijeljenu naklonost birača dijaspore.

Zoran Milanović

Milanović odmah pozvao Most na razgovor

Predsjednica ima razloga za brigu

Za sada ne može odahnuti ni predsjednica Kolinda Grabar Kitarović koja je u pretkampanji dala snažan impuls HDZ-u sukobljavajući se s vladom na pitanju izbjegličke krize, a da bi se u nikad kraćoj kampanji potpuno povukla iz javnosti, baš kao što je i obećala. Bude li, prema ustavnim ovlastima, mandat za sastavljanje vlade morala predati Zoranu Milanoviću, pred njom su godine neugodne suradnje te daljnje marginalizacije predsjedničke funkcije i nesloge između Banskih dvora i Pantovčaka. "Podjele treba ostaviti iza sebe. Potrebno je usredotočiti se na interese države i građana. Svi zajedno moramo nastaviti voditi Hrvatsku iz krize", rekla je predsjednica čestitajući Domoljubnoj koaliciji na relativnoj većini.

Grabar-Kitarović

Grabar-Kitarović: "Podjele ostaviti iza sebe"

Zbog izbjegličke rute koja prolazi Hrvatskom i susjedi sa zanimanjem očekuju novu vladu koja može nastaviti politiku diskretnog i efikasnog transfera izbjeglica prema Njemačkoj i zemljama bogatog sjevera, ali i ne mora, budući da je desnica zazivala zatvaranje granica. Ipak, izgledi za "orbanizaciju" Hrvatske mali su, jer je riječ o državi koja još uvijek traži svoje mjesto unutar Europske unije i u kojoj se Njemačka doživljava kao svojevrstan politički patron. Osvoji li Karamarko vlast, u zadatak će dobiti i smirivanje nacionalističkih strasti koje je u kampanji razbudio i tijekom koje se dalo zaključiti da mu je bliži Viktor Orban od politički srodne Angele Merkel čiju je potporu zazivao.

Politički raznorodni gubitnici

Gubitnika je na ovim izborima, čini se, dosta. Građani nisu nagradili koketiranje s fašizmom i osnivanje stranačke vojske HDDSB-a koji tako ima tek dva mandata, umjesto najavljivanih sedam. Ni bivši predsjednik RH Ivo Josipović nije sa svojom strankom Naprijed Hrvatska uspio ući u Sabor, za razliku od njegovog koalicijskog partnera i šefa Narodne stranke reformista Radimira Čačića. Paradoksalno, Josipović je cijelo vrijeme svog stolovanja važio za najomiljenijeg političara, dok je Čačić punio ljestvicu nevoljenih.

Stranka U ime obitelji, nastala iz istoimene građanske inicijative, zabilježila je potpuni potop. Riječ je o stranci koja je uspješno organizirala referendum kojim se pokušao zabraniti istospolni brak, no Milanovićeva je vlada legalizirala uspješan supstitut za njega. Šefica stranke Željka Markić pokušala je još jednom pokrenuti priču o poništenju tog zakonskog rješenja, no građani su, čini se, shvatili da ih do sada sklopljeni istospolni brakovi nisu ni s čim ugrozili.

Iako zapravo izborna gubitnica, bivša SDP-ova ministrica okoliša Mirela Holy mogla bi postati dobitnicom - i to na polju političkog integriteta. Naime, njezina stranka ORaH ipak nije prepoznata među biračima ili je shvaćena kao dogmatski ekološka stranka pa je Holy već u izbornoj noći najavila prepuštanje kormila novom šefu kojeg će se birati unutar 90 dana.

Mirela Holy

Mirela Holy

Ni zagrebački gradonačelnik Milan Bandić svoj ugled koji uživa među ruralnim doseljenicima u metropolu ipak nije proširio na cijelu državu pa će njegova (istoimena) stranka imati tek dva zastupnika u parlamentu. Kome će se prikloniti, nije rekao, no malo je vjerojatno da će se vratiti SDP-u čiji je nekad "slobodni strijelac" bio.

Regionalistički IDS i njegovi partneri, poručio je njegov šef Boris Miletić, priklonit će se Milanoviću sa svoja 3 zastupnika i tako pojačati značaj lokalnih zajednica u donošenju budućih politika. "Svaki općinski načelnik, gradonačelnik, bilo to Krka, Metkovića ili Pule, zna daleko bolje potrebe svojih građana nego što to može znati neki državni birokrat u zagrebačkom neboderu", kazao je znakovito Miletić. Koalicijski potencijal imai osam mandata nacionalnih manjina za koje će mnogi reći da su najunosniji.

U Sabor je ušao i Vilibor Sinčić, kandidat Živog zida, svojevrsne antistranke koja je na prošlim predsjedničkim izborima bila indikatorom nezadovoljstva građana. Potpora građana, a i medija, se u međuvremenu istopila pa će se izborna noć pamtiti i po tome da je iz stožera Živog zida izbačena kolegica s javnog radija.

U idućim bi se satima ili danima trebalo vidjeti koliko je čvrsto vezivo koje Most drži na okupu i hoće li njegovi zastupnici imati više zajedničkog sa suprotstavljenim koalicijama nego jedinstva između sebe. Opstane li ovaj savez nezavisnih lista, pred Hrvatskom su možda stvarna rješavanja problema i "bolni rezovi koji će zahvatiti naše obitelji i prijatelje, ali koje treba provesti", kako je beskompromisno najavio Božo Petrov. Oni koji su glasovali za njega uvjereni su da Hrvatskoj dolaze bolji dani. Oni koji ga ne vole poručuju da je tek riječ o protestnom fenomenu koji će imati svoju cijenu - prijevremene izbore.

Preporuka uredništva