1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

Parlamentarna kriza u Srbiji i Crnoj Gori

U državnoj zajednici Srbiji i Crnoj Gori sutra istječe mandat zajedničkom parlamentu, za koji do sada nisu raspisani novi redovni izbori.

Crnogorski premijer Milo Đukanović

Crnogorski premijer Milo Đukanović

Podgorica smatra da raspisivanje izbora nije potrebno budući da će se za godinu dana ionako održati referendum na kojem će crnogorski narod odlučiti o napuštanju državne zajednice. Ta je zajednica nastala početkom 2003. godine, kada je Crna Gora pod pritiskom Europske unije potpisala takozvani Beogradski sporazum. No, u njemu se građanima obje države jamči pravo da nakon tri godine odluče o svojoj eventualnoj neovisnosti. Ovog je tjedna crnogorski premijer Milo Đukanović potvrdio da njegova zemlja namjerava iskoristiti to pravo.

Zbog toga Podgorica smatra kako nema smisla raspisivati izbore za zajednički parlament budući da će za godinu dana Crna Gora ionako proglasiti svoju neovisnost. Ona je umjesto toga predložila da se sadašnja državna zajednica pretvori u uniju samostalnih država, što u Beogradu nije naišlo na oduševljenje.

Planovi Đukanovićeve Vlade sporni su i u samoj Crnoj Gori, gdje se oporba jasno zalaže za čvršće veze sa Srbijom. Istina, sadašnja ispitivanja javnog mnijenja pokazuju da je većina od 650.000 Crnogoraca za neovisnost, no još uvijek je velik broj onih koji još nisu definirali svoju odluku.

Sada Beograd nade polaže u Bruxelles. Tamo danas na poziv europskog povjerenika za vanjsku politiku Javiera Solane boravi crnogorski premijer Đukanović. Solana je svojednobno bio jedan od potpisnika Beogradskog sporazuma, a Europska je unija u prošlosti uvijek iznova naglašavala da Srbija i Crna Gora samo zajedno mogu postati njezinim članicama.

No, i u EU se očito počinje ozbiljno razmišljati o Đukanovićevim planovima. Stručnjak za Balkan iz berlinske Zaklade za znanost i politiku Franz-Lothar Altmann kaže:

“Podjela je ionako u stvarnosti već sada vrlo prisutna, pa zašto ju se onda ne bi ozakonilo u jednoj vrlo labavoj uniji. Čak bi se moglo ići i korak dalje pa reći: u takvu jednu uniju ovo dvoje moglo bi kao treći pod određenim uvjetima pristupiti i Kosovo.”