Pariška proslava 100. rođendana Meše Selimovića

Ovaj simpozij su sa francuske strane organizirali sveučilište Sorbonne, francusko Ministarstvo za visoko obrazovanje i Centar za istraživanje kulture i književnosti Centralno-istočne Europe i Balkana. Održava se u prostorijama pariškog Centra za slavenske studije, a okupio je dvadesetak sveučilišnih profesora, pisaca, književnih povjesničara i kritičara iz Francuske, Bosne i Hercegovine, Njemačke, Hrvatske, Srbije i Crne Gore, koji su svoja istraživanja posvetili djelu Meše Selimovića.

U petak, (26.11.) prvog dana ovog simpozija je raspravu predvodio profesor južnoslavenskih književnosti na Sarajevskom sveučilištu Enver Kazaz, koji je za Deutsche Welle obrazložio i temu i značaj ovog simpozija: "Način na koji je postavljen skup je izvanredno osmišljen. Tu se jasno uočava granica i figura koja prelazi granice, dakle figura posredovanja između Istoka i Zapada. Ono što mi na ovom skupu možemo reći jest da je Selimović bio ne samo posrednik među kulturama, nego je zapravo posrednik i među vremenima."

Autor koji povezuje narode i vremena

Djela Meše Selimovića, posebno romani "Derviš i smrt" i "Tvrđava", prevedena su na trideset jezika, što potvrđuje ne samo visoku literarnu vrijednost njegove proze nego i njenu univerzalnost. Zbog toga lako pronalazi put do čitatelja i sveučilišta u cijelom svijetu, kako je istakao i profesor Kazaz: "Meša Selimović je granična figura, koja pripada i bosanskoj i srpskoj, a u stvari južnoslavenskoj literaturi. Izjašnjavao se kao Srbin, a sve je njegovo iz Bosne, kako je više puta naglasio. Kao takva figura, on bi morao biti figura koja nas povezuje i kao takav pisac, koji pripada dvjema literaturama, mogao bi biti i pokretački motiv za formiranje južnoslavenskih studija na slavističkim katedrama u Europi. Po dubini svoga djela i po ambijentu, on je pisac sa Balkana, pisac koji dolazi s Istoka, a po smislu svojih ideja, po onome što one podrazumijevaju i što nose, on je u korijenu europski pisac, pisac našeg doba."

O djelu Meše Selimovića i u Parizu govore stručnjaci ne samo iz bivše Jugoslavije, nego i europski znanstvenici. Tako su se čula izlaganja Borisa Lazić iz Pariza, doktora Zvonka Kovača iz Zagreba, profesora sveučilišta Sorbona Paula Louisa Thomasa i Philippea Geleza, a o Selimoviću žele progovoriti i doktorica Danica Andrejević iz Prištine i sveučilišni profesori iz Njemačke Robert Hodel i Angela Richter. U subotu, posljednjeg dana simpozija, za riječ su se javili još desetak književnih povjesničara iz Sarajeva, Zenice, Beograda i Cetinja. Za uzvanike simpozija je veleposlanstvo Bosne i Hercegovine u Parizu pripremilo i prijem.

Autor: Dževad Sabljaković

Odg. ur.: A. Šubić