1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Gospodarstvo

Pametne električne mreže u Europi

Europska unija potiče izgradnju pametnih električnih mreža - „smart grids“. One bi trebale olakšati distribuciju energije dobivene iz vjetra, sunca i bioenergije. Uspješan primjer projekta realiziran je u Danskoj.

Dalekovod

Dalekovod

Kalundborg, industrijski grad na sjeveru Danske sa 17.000 stanovnika je primjer za „pametne električne mreže“ i koordinirano urbanističko planiranje. U Kalundborgu nisu samo električne mreže "inteligentne", nego i vodoopskrba i odvoz smeća.
Više od 20 godina gradska uprava radi na tome da industrijska i poljoprivredna poduzeća, ali i građani djeluju ekološki. Pametna električna mreža je tek vrhunac cijelog koncepta.

Gradski povjerenik za Europu Martin Andersen je zadužen za "smart grid" u gradu Kalundborgu. „Želimo da se u Kalundborg do 2050. potpuno oslobodi potrebe za fosilnim gorivom, kao što su nafta, ugljen i plin“, kaže Martin Andersen u razgovoru za Deutsche Welle. Energija bi se trebala dobivati od vjetra i iz biomase makar je u Kalundborgu još uvijek jedna od najvećih termoelektrana na ugljen u Danskoj i koja opskrbljuje cijelu regiju s električnom energijom. Pametna električna mreža nije jednosmjerna ulica: ona ne donosi električnu energiju u domaćinstva, nego i prihvaća struju koja se proizvodi u domaćinstvima, iz vjetra ili sunca.

Kalundborg

Danski Kalundborg već živi u energetskoj budućnosti

Jedan dio kućanstava u Kalundborgu već posjeduje „pametno brojilo“ koje šalje podatke utroška električne energije i napajanja, kao i druge važne podatke u računalni centar distributera električne energije. Prednost za poduzeća je taj što odmah mogu vidjeti i procijeniti koliko se struje troši. Prema tome se može planirati proizvodnja i distribucija energije, objašnjava Andersen. Nisu potrebne nove električne mreže ili kablovi, nego samo bolje upravljanje opterećenja.

Potrošnja struje prema potrebi

Na taj način bi poduzeća za elektroopskrbu mogla sama odlučiti da se, na primjer, baterije električnih automobila mogu puniti samo noću kad potrošnja električne energije nije velika. „Ovo nije revolucionarno“, kaže Andersen. „U budućnosti ćete kabel za električni auto uključivati u struju baš kao što danas uključujete punjač za mobitel, bez puno razmišljanja. Jedina razlika jest da ste prethodno sklopili ugovor s vašim elektrodistributerom prema kojem on može odlučiti, kad će se puniti baterije električnog automobila. Ako na to pristanete, dobivate financijske olakšice. Jedini uvjet glasi da baterije moraju biti pune do sedam sati ujutro.“

Njemački energetski koncern RWE sa takvom pametnom mrežom u Njemačkoj eksperimentira u gradu Rekenu. Stanovnici Rekena neće primijetiti veliku promjenu, objašnjava Andreas Breuer na konferenciji za takvu elektroopskrbu održanu u Berlinu. Do 2015. će se u Rekenu testirati kako se može koordinirati lokalna proizvodnja energije i potrošnja u kućanstvima. Korisnicima je ugrađen "inteligentno" brojilo potrošnje i postavljena su određena čvorišta gdje se prati protok električne energije. Takva mreža uvelike pomaže i u slučaju smetnje: prije je trajalo oko dva sata da se pronađe mjesto prekida isporuke, pomoću tih podataka iz mreže se točno zna mjesto smetnje već za pet minuta.

Elektroautomobil

Mora li se baterija automobila puniti kad i svi drugi trebaju energiju? 'Pametna' mreža će sama odlučiti, kad će se baterija puniti.

EU potiče stotine projekata

Diljem Europe ima 218 projekata za testiranje pametnih električnih mreža. U još 90 projekata se počelo s instaliranjem prvih pametnih brojila. Prema podacima Europske komisije, proizvođači električne energije i različiti distributeri su investirali već oko 1,8 milijardi eura. Sva iskustva iz Europske unije se slijevaju u jedan istraživački centar smješten u Nizozemskoj. Njihova jedina zadaća je praćenje projekata sa pametnim mrežama: "Na koncu, iskustvo koje se sakupilo u Italiji ne mora opet stjecati u Danskoj", objašnjava Vinzenco Giordano, jedan od bivših suradnika tog centra..

EU potiče projekte u gotovo svim zemljama članicama, ali težište su eksperimenti koji se provode u Velikoj Britaniji, Njemačkoj, Francuskoj, Italiji i Danskoj. Prema europskim propisima o opskrbi energijom, članice su obvezne uvesti pametne strujomjere i do 2020. bi 80 posto kućanstava trebalo imati nova brojila. Neke zemlje su ih već uvele, dok su druge – među njima i Njemačka – tek na početku.

U ovoj zemlji naime još nije odlučeno koja brojila će se koristiti, kao niti koji podaci bi se trebali skupljati. Također, nema dogovora tko će platiti nova brojila: korisnici ili poduzeća koji se žale da im tu investiciju nitko neće nadoknaditi.

Inteligentno brojilo

Inteligentna brojila u kućanstvima su veoma korisna za upravljanje i predviđanje potrošnje - ali na žalost i otrkivaju previše toga o ukućanima.

Dalekovodi nisu najveći problem

Ovi brojni istraživački projekti već su sad pokazali kako najveći - i najskuplji problem nisu mreže dalekovoda koje bi vodile energiju od tamo gdje se proizvodi - na sjeveru energijom vjetra i na jugu energijom sunca - do potrošača diljem kontinenta. Gunnar Lorenz iz Europskog saveza za električne energije objašnjava: "Mnogo je veća potreba za ulaganjem u mreže distribucije nego u mreže dalekovoda. Mnogi potrošači to ne znaju.“

Nije jasno niti kako će se ubuduće određivati cijene električne energije: individualno za svakog potrošača, lokalno ili nacionalno? Problem je i zaštita osobnih podataka uz takva inteligentna brojila: teoretski, nije teško otkriti baš sve intimne navike pojedinaca: Koliko dugo gleda televiziju? Kada ustaje? Voli li kuhati? Kolika je temperatura vode dok se tušira?

Martin Andersen se u Danskoj pouzdaje u pametne potrošače koji će aktivno sudjelovati u nadzoru potrošnje i na koncu, svojih izdataka. I Gunnar Lorenz s optimizmom gleda na takvo ciljano upravljanje potrošnje električne energije jer se na taj način mogu bolje koristiti postojeći kapaciteti, bez da se moraju postavljati novi dalekovodi. „To je korisno jer se mreža ne mora znatno širiti. Primjerice: najveća potrošnja je oko 20.00 sati, ako tada punim i električni automobil, mreže će se preopteretiti. Ali ako se to može odgoditi, opterećenje će se smanjiti. Ta korist bi se trebala pokazati i na računu za električnu energiju, dakle u iznosu koliko će potrošači plaćati svoju struju."

Preporuka uredništva