1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

Pametna si kao kokoš!

Domaće kokoši uopće nisu glupe. To je otkrila jedna američka organizacija za zaštitu životinja. Kako?

Kokoši su iznenađujuće vickaste i puno toga shvaćaju što se zbiva u svijetu oko njih. Zahvaljujući svojim kognitivnim i emocionalnim sposobnostima one se mogu mjeriti itekako s malom djecom, primatima ili gavranima. To je rezultat istraživanja koji je objavila američka organizacija za zaštitu životinja "Farm Sanctuary".

Svojom inicijativom "The Someone Project" ta organizacija želi senzibilizirati javnost da korisne životinje, s kojima čovjek živi već tisućljećima, imaju vlastitu osobnost i da zavrjeđuju i empatiju. To je ujedno i apel protiv masovnog držanja  životinja (na malom prostoru).

Lori Morino i Christina M. Colvin su istražile ponašanje kokošiju, u svojoj su studiji analizirale publikacije raznih biheviorista diljem svijeta. Rezultat pokazuje da se iza kokošjeg mozga (veličine oraha) skrivaju velike sposobnosti.

Domaće su kokoši tako sposobne donositi logične zaključke koje mogu donositi i djeca u dobi od (tek) sedam godina, piše Marino u članku objavljenom u stručnom listu"Animal Cognition".

Moć predočivanja geometrije i količina

Pogledajte video 03:49

Kokoš kao čovjekov najbolji prijatelj

Po jednoj studiji već i pilići mogu računati: životinje koje su se tek izlegle su u stanju razlikovati male od većih količina. To pokazuju testovi sa žutim plastičnim jajima.

Osim toga su kokoši u stanju zapamtiti i do tri minute putanju jedne lopte. To odgovara sposobnostima većina primata u pokusima koji su provedeni na sličan način.

Kokoši imaju opsežnu moć predočivanja, u kombinaciji s određenim sposobnostima multitaskinga. Na primjer one mogu tražiti hranu, doživljavati prijateljski nastrojena živa bića u svojoj okolini i istovremeno nadzirati nebo u slučaju da se na njemu pojave opasne ptice grabljivice.

Najvažnije osjetilo joj nisu oči, već kljun, ekstremno senzibilan na okus, miris i dodir. Ozljeda tog organa ovim životinjama nanosi velike bolove.

Empatija i osjećaj za podjelu uloga

Kokoš raspolaže i primjerenom količinom samokontrole. Studije su tako pokazale da je ta životinja u stanju držati kljun zatvorenim ako to dovodi do toga da će kasnije dobiti bolju hranu.

I kokoši imaju svijest o vlastitom položaju u društvu. Svakoj koki je jasno gdje joj je mjesto i koji rang zauzima u hijerarhiji. A to znači da koke mogu reflektirati i o vlastitom „ja".

Vrlo kompleksna je i komunikacija među kokošima. One raspolažu s 24 različita glasnika i imaju veliki repertoar vizualnih znakova. U stanju su registrirati vremenske intervale i na temelju njih projicirati događaje u budućnosti. One promatraju i uče jedna od druge i na njih utječe način na koji se ponašaju njihove majke.

Pogledajte video 02:30

Kokoš u dnevnoj sobi

Nije im stran ni suosjećaj. Kad se kvočkama pokazalo da je udar vjetra raščupao paperje njihovih pilića, ona su razvijale slične simptome stresa kao i preplašeni pomladak. Sudeći po tome kokoši imaju i sposobnost empatije, one se mogu uživjeti u osjećaje pripadnika svoje vrste. To je poznato samo kod malog broja vrsta, na primjer kod gavranova i primata.

Istraživače je iznenadila i sposobnost izvođenja varki i trikova. Inferiorni kokoti „vabe" ženke tipičnim ponašanjem kod pronađene hrane. Ali pritom odustaju od (inače tipičnog) glasanja. Jer na taj način glavnog mužjaka u susjedstvu ne „upozoravaju" da se tu nešto „kuha"…

Najčešće konzumirana korisna životinja

Domaća koka (Gallus gallus domesticus) potječe od jedne vrste divljih kokoši iz jugoistočne Azije. Na svijetu ne postoji više primjeraka neke druge „domaće" životinje koju drže ljudi: oko 20 milijardi ih živi među nama, otprilike po tri po glavi stanovnika Zemlje. Godišnje ih se zakolje preko dva puta više od te brojke.

Većina peradi koju pojedu ljudi potječe iz industrijskog uzgoja. U svom kratkom životu mnoge životinje nikada ne vide sunčeve zrake, ne mogu se razvijati na način koji je tipičan za njihovu vrstu i pate zbog skučenog prostora i ozljeda koje si međusobno nanesu. Cilj projekta "The Someone Project" je promjena tog stanja, a time onda i odati priznanje inteligenciji, pameti i osjećajima tih ptica koje nam toliko puno toga daju.

fs/hf (dpa, animalcognition.org)

Audios and videos on the topic