1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Pad slovenske vlade - može li biti važnijih posljedica?

Nakon što premijeru Pahoru parlament nije izglasao povjerenje, pred Slovenijom su novi parlamentarni izbori. U Hrvatskoj se može samo nagađati, što to može značiti za daljnje međusobne odnose dviju zemalja.

Borut Pahor

Borut Pahor

Slovenski parlament, Državni zbor, nakon maratonske, osmosatne sjednice, odbio je potvrditi petoricu novih ministara, uz koje je premijer Borut Pahor vezao i izjašnjavanje o povjerenju Vladi u cijelosti. Time je Pahorova manjinska vlada, što je državu vodila posljednje tri godine, dobila crveni karton, pa su pred Slovenijom parlamentarni izbori. A može li promjena vlasti utjecati na politiku službene Ljubljane prema Hrvatskoj?

Denis Romac

Denis Romac

Boruta Pahora nisu srušili ni konzervativci ni desni radikali, nego se „lijevi trojček“, kako su Slovenci prozvali koaliciju stranke umirovljenika Desus, Zares Katarine Kresal i Pahorove socijaldemokrate, raspao. Obzirom na to da nitko ne vjeruje kako bi se u Ustavom definiranom jednomjesečnom razdoblju mogla formirati nova parlamentarna većina, izgledno je da se prijevremeni parlamentarni izbori održe do kraja ove godine, nagađa se kad i u Hrvatskoj – 4. prosinca. Slovenski predsjednik Danilo Turk zbog cijele je situacije odlučio skratiti boravak na zasjedanju Opće skupštine Ujedinjenih naroda.

Velika potrošnja slabo privređivanje

 


Premijer Pahor pokušao je zastupnike uvjeriti da ne riskiraju političku krizu, ali su se oni priklonili većinskom stajalištu građana koji, po zadnjim anketama njih čak 83,9 posto, Pahorovu vladu smatraju neuspješnom. Novinar Novog lista Denis Romac, jedan od najupućenijih analitičara slovenske političke scene, ističe kako Slovenija troši oko 2 milijarde eura više nego što privređuje, te da se manjak stalno pokriva novim zaduženjima. Uz to, rast BDP-a u ovoj godini umjesto očekivanih 2,5 na kraju bi mogao biti nedovoljnih 1,5 posto. „Svi pokušaji reformi, toliko potrebnih slovenskom gospodarstvu, rušeni su na referendumima, pa je možda pad Pahorove vlade izlaz da se iznova pokuša s njima, a time i napravi zaokret.“, smatra Romac. Razlog pada Romac vidi i u brojnim aferama, koje nisu dotakle samog premijera ali jesu čelnike njegovih koalicijskih partnera. „Pahor je obećavao da će voditi novu politiku, demokratskiju i humaniju, no brojne afere pokazale su slabu otpornosat vladajućih na klijentelizam, korupciju i elitizmom.“, kaže Romac.

Borut Pahor i hrvatska premijerka Jadranka Kosor

"Dragi Borute, draga Jadranka"

 

Zagrebački dopisnik slovenskog dnevnika Delo Rok Kajzer smatra kako uz gospodarsku krizu, što je došla do Slovenije, te brojne afere, valja dodati i činjenicu „da građani u Pahoru nisu prepoznali lidera, koji je u stanju zemlju izvesti iz krize“. Slovenskoj demokratskoj stranci Janeza Janše ankete daju najviše izgleda za formiranje nove Vlade, no Kajzer upozorava da se „Janša, baš kao i HDZ nalazi pod istragama zbog upitnog trošenja novca, a i po HDZ-ovom modelu uništio je moguće koalicijske partnere, pa će teško ostvariti svoju najavu o osvajanju 50+ mandata za formiranje vlasti.“

 

I opet o Arbitražnom sporazumu?

Rok Kajzer

Rok Kajzer

Romac je, inače, uvjeren kako ratifikacija pristupnog ugovora Hrvatske s EU-om neće proći bez „još jednog kruga nacionalističkog divljanja, kakav samo gledali u slučaju ratifikacije hrvatskog ugovora s NATO savezom“. Smatra i da će nova slovenska, desna Vlada pokušati otvoriti raspravu o Arbitražnom sporazumu, što su ga potpisali Kosor i Pahor, a kojim su odleđeni odnosi dviju država. Kajzer nasuprot tomu smatra da su „takvi strahovi neopravdani jer se više ne radi o unutarnjim pitanjima, nego o međunarodnom ugledu Slovenije, koji ni jedan političar više neće smjeti dovesti u pitanje“. I ističe da „najdramatičnija stvar što se može dogoditi jest u tomu što više neće biti pozdrava – dragi Borute, draga Jadranka.“ Kajzer, kao i politički analitičar Vlado Mihelj, priznaje da su premijeri Pahor i Kosor pokrenuli pozitivnu priču između dviju država koja, naglašava Mihelj, „ne može biti vraćena u ledeno doba“. Iako bi za slovenske nacionaliste pravedna granica, kao najosjetljivije pitanje između dviju država, bila da Hrvatska odustane od savudrijske vale, povuče se s lijeve obale Mure, ... Mihelj smatra da će se ubuduće voditi smirenija politika prema Hrvatskoj. „Ako Janša i preuzme vlast, pa obeća određene obligacije radikalnom dijelu svojih birača, realnost na međunarodnoj sceni je takva da većih promjena u politici prema Hrvatskoj neće biti.“, zaključuje Mihelj.

Autorica: Gordana Simonović, Zagreb

Odg. ur.: Snježana Kobešćak

 

Preporuka uredništva