1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

Pack optimistična oko brzine pristupanja Hrvatske

Doris Pack, njemačka zastupnica u Europskom parlament iz redova Europske pučke stranke, aktivno sudjeluje u radu različitih tijela ove europske institucije koja se trudi pomoći i Hrvatskoj na putu u članstvo u EU.

default

Doris Pack drži da je Hrvatska na dobrom putu

Gospođo Pack, koji su najveći izazovi drugog mandata Ive Sanadera?

Pack: Nastavak suradnje s EU u pogledu pristupnih pregovora. Potrebno je promijeniti pravosudni sustav, moraju se ispuniti svih zahtjevi koji se nalaze na stolu. Problem predstavljaju i brodogradilišta – sva ta pitanja moraju se riješiti, ali to su pojedina pitanja koja su na dobrom putu, a u prvom mandatu se već započelo s radom i rješavanjem. Mogli smo biti dalje da Hrvatska nije bila godinu dana na čekanju. To je dovelo do toga da je priveden Gotovina. Hrvatska je na dobrom putu, ali sada se mora požuriti ako želi ispuniti mjerila koja je sama sebi zacrtala, a to je da 2010. godine postane članica Europske unije. Sigurna sam da Sanader vrlo odlučno na tome radi. Pack traži od Hrvatske i Komisije jednake napore u pregovorima

Premijer Sanader je rekao kako od Europske komisije i zemalja članica traži pojašnjenje za činjenicu zašto Hrvatska 2007.godine nije zatvorila niti jedno poglavlje u pregovorima.

Pack: U tome je u pravu. I ja sam to pitanje postavila. Željela bih da nakon napora u Hrvatskoj slijede i napori u Komisiji, a to je da se poglavlja zatvaraju i nova otvaraju. To mora ići jedno s drugim, a ako je došlo do odugovlačenja koje se može dokazati, tada Komisija to mora mijenjati, jer ne može biti da se Hrvatska postavlja na istu razinu s Turskom – s takvim razmišljanjem pojedinci se moraju pozdraviti.

Je li u ovom trenutku preporučljivo da je Hrvatska od 1.1.2008. počela primjenjivati ZERP i prema zemljama članicama? Je li pametno upuštati se u sukob sa susjedima?

Pack: To se ne može preporučiti, ali odluku je donio Sabor i pitanje sada glasi, kako se izvući iz ovako škakljive situacije. S druge strane razumijem da se treba pobrinuti oko pitanja kako zašititi Jadran od pretjeranog izlova ribe koji čini jedna zemlja članica. Sigurna sam da Slovenci imaju iste probleme kao i Hrvati, a to da je da strahuju da će ostati bez različitih vrsta ribe koje do sada postoje u Jadranu. Stoga postoje i Slovenci koji u “off-u” kažu da je potrebno nešto poduzeti. Međutim, kada se nalazite na putu u EU, tada je poželjno da se to pitanje riješi dogovornim putem i sa talijanskom vladom pronađe dogovor o tome što se događa u Jadranu. Sadašnje stanje nije korektno, pa je Hrvatska s tehničke strane u pravu što čini, ali u ovom trenutku Hrvatskoj bi bilo bolje da surađuje i možda uvjeri Slovence da se stanu na hrvatsku stranu, jer i Slovenija pati od prevelikog izlova ribe.

Doris Pack

ZERP i pitanje granice nisu povezani

Pitanje ZERP-a nema veze s granicama

No pitanje se postavlja, je li rješenje oko ZERP-ana pomolu i tko bi sada trebao voditi u tome?

Pack: Problem oko ZERP-a je taj da zapravo ne razumijem o čemu se radi. Sve tri zemlje proglasile su zonu i sada svi optužuju Hrvatsku zašto je to učinila. Tu se očito radi o nesporazumu ili ne postoji volja da se pomogne riješiti problem. Nadam se da će Komisija koja je rješenje tog problema Hrvatskoj sada postavila kao uvjet, pomoći da zajedno sa sve tri zemlje u pronađe rješenje. Ponavljam, rješenje ZERP-a nema nikakve veze s pitanjem granica. Vjerujem da su Slovenci pomalo zbunjeni, jer kada Hrvati govore o ZERP-u, tada odlučuju o granici koju nisu još svi prihvatili. Ako Hrvatska kaže da pitanje ZERP-a nema veze s granicama, tada bi Talijani i Slovenci trebali biti spremni taj problem riješiti zajednički, jer stanje riba u Jadranu je europsko pitanje, ribe u Jadranu su europske ribe, a ribari i brodice koje tamo ribare trebale bi poštivati pravila EU-a. Nisam stručnjak za ribarstvo, ali mislim da se radi o političkom problemu kojeg koriste sve strane. Stoga smatram da taj problem treba riješiti uz pomoć Komisije što je prije moguće.

Kako bi trebalo riješiti otvorena granična pitanja između Hrvatske i Slovenije?

Pack: Uvijek sam naglašavala da pitanje granica sa Slovenijom ne smije biti prepreka za pregovore o članstvu. To nikada nije bio slučaj s niti jednom drugom zemljom. Stoga smatram da granično pitanje trebaju riješiti Slovenija i Hrvatska, bilo da se to riješi prije ili poslije pristupanja. Imaju dovoljno vremena za to, a Hrvatska je davno tražila za međunarodnu arbitražu. Oko EU-a Vlada zaslužuje potporu svih u Hrvatskoj

U Hrvatskoj postoji savez za Europu kojeg čine pozicija i opozicija. Taj se savez sada stavlja pod znak pitanja, jer Milanović, vođa oporbe, tvrdi da poglavlje pravosuđe se nalazi na ledu, dok Sanader smatra da je to poglavlje dobilo tri mjerila koja treba ispuniti za otvaranje spomenutog poglavlja. Na taj način je podijeljena i javnost u Hrvatsko.j

Pack: To je tako, jedni su birali jedne, a drugi druge i na kraju su mišljenja podijeljena oko procjene. No u ovom slučaju više vjerujem premijeru Sanader, jer prvo, poznaje pojedinosti i drugo, već godinama sa svojim suradnicima na tome radi. Držim da gospodin Drobnjak koji cijeli proces vodi, radi vrlo dobro svoj posao. Oporba traži prostor i teme za napad, međutim, je li pametno u te svrhe koristiti Europu, ne znam. Mislim da se u Hrvatskoj treba prisjetiti da postoji zajednički cilj, a to je članstvo u EU. Stoga Vlada koju inače neki ne podržavaju, ipak oko pitanja članstva u Uniji zaslužuje potporu. Od Vlade se mogu tražiti veći napori, ali ne treba propitivati stvari o kojima se ne zna točno kako se zaista kreću i stoga osobno vjerujem hrvatskom premijeru više nego oporbi koja se možda nije točno informirala.

No ipak, jedna stvar zabrinjava, a to je da je Europska komisija Hrvatskoj uskratila neka sredstva iz pretpristupnih fondova.

Pack: Ako je tako, kako kažete, što osobno ne mogu procijeniti, tada tu treba ići na popravni, jer novac koji stoji na raspolaganju može se koristiti samo ako postoje instrumenti za trošenje. Osobno ne mogu procijeniti, je li to slučaj, ali sigurna sam da samo teška srca se ne koristi novac koji stoji na raspolaganju. Stoga mora da se radi o ozbiljnim razlozima. Vjerujem da se to pitanje može riješiti u Hrvatskoj u okviru parlamentarne rasprave. O tome se može diskutirati. Zbog toga se ne treba ići na ulice, ne treba pisati po novinama ili jedni druge optuživati, već na aktualnom satu postaviti pitanje Vladi, jer to rade i drugi parlamenti. Predlažem takav postupak i kolegama u hrvatskom Saboru, jer to mnogo bolje nego putem medija.

Doris Pack

Pack vjeruje u potpisivanje pristupnog sporazuma s Hrvatskom u EP-u 2009. godine

Pack vjeruje da će Hrvatska 2010. godine biti članica EU-a

Vaš kolega Hannes Swoboda, izvjestitelj za Hrvatsku u Europskom parlamentu, početkom godine je izjavio da su šanse za završetak pregovora 2009. i ulazak Hrvatske u EU 2011. godine svega 25 do 30 posto. To nije baš optimistično.

Pack: Rekao je 30 posto, a je li to puno ili malo? Ja bih rekla da je čaša na pola puna i zato sam optimistična da će hrvatska Vlada ‘dati gas’ i da će Europski parlament iduće godine na proljeće kao prvi Parlament prihvati pristupni sporazum s Hrvatskom, a nakon toga u roku od godine dana i faze prihvaćanja sporazuma o pristupanju Hrvatske u zemljama članicama od strane vlada i parlamenata, da postoji mogućnost da Hrvatska 2010. godine postane članica. Sigurna sam da će Sanader učiniti sve kako bi ostvari taj cilj. Što će se na kraju ostvariti pitanje je iskorištenih ili spriječenih mogućnosti, to ne znam. Treba biti optimističniji po tom pitanju, jer nema smisla biti negativan. Vjerujem da bi gospodin Swoboda rekao isto i kada bi na vlasti u Hrvatskoj bili socijalisti”.

  • Datum 31.01.2008
  • Autor Sa Doris Pack razgovarao je Alen Legović.
  • Podijeli Pošalji Facebook Google+
  • Ispis Ispiši ovu stranicu
  • Permalink http://p.dw.com/p/Cziy
  • Datum 31.01.2008
  • Autor Sa Doris Pack razgovarao je Alen Legović.
  • Podijeli Pošalji Facebook Google+
  • Ispis Ispiši ovu stranicu
  • Permalink http://p.dw.com/p/Cziy