1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Pčele kao zlatni retriveri

Julia Vergin/ Ivana Zrilić20. svibnja 2014

Pčele su opet 'in'. U modi je 'urbano uzgajanje pčela', primjerice držanje pčela na balkonu. Ali nikakva korist od toga ako se ne vlada potrebnim stručnim znanjem.

https://p.dw.com/p/1C2ZL
Bienenvolk
Foto: picture-alliance/dpa

Kao insekti koji oprašuju, pčele su upućene na biljke koje cvjetaju. On njihove peludi i nektara one se hrane. No biljaka koje cvjetaju nema dovoljno. Prije svega na selu pčele moraju ustupiti mjesto poljima i oranicama na kojima ništa ne cvjeta. "Urban Bee Keeping", dakle uzgajanje pčela u gradu, jedna je od posljedica takvog razvoja situacije.

No problem trenutne popularnosti pčela je sljedeći: nikakva korist od držanja pčela na balkonu, ako se ne vlada potrebnim stručnim znanjem. Neprimjereno držanje životinja teško može služiti očuvanju okoliša. Je li popularnost pčela zapravo kontraproduktivna?

Preporučuju se - tečajevi

Jürgen Hiller je pčelar iz hobija. Umirovljeni inženjer gotovo četiri godine drži dva roja pčela u svom vrtu. Ako ga pitate za njegove pčele, on odgovara iscrpno i stručno - iako nema profesionalno obrazovanje na tom području. "Imam veliku sreću što me podučava jedan iskusni hobi-pčelar koji, ako je to potrebno, i navrati", pojašnjava Hiller. Osim toga puno je čitao te je tako usvojio nužna znanja. Tečajeve koje nude udruge pčelara i koje preporučuju stručnjaci Hiller nije pohađao, ali priznaje: "To bi zasigurno imalo smisla".

Bienenstock Bienenvolk
Osim 'pravih' pčelara, pčele drže i oni koji o njima pojma nemaju'Foto: picture-alliance/dpa

Prošle zime mu je jedan roj uginuo. "Vjerojatno zbog grinje varroe", pretpostavlja hobi pčelar. Ona je očito kao parazit u stanju uništiti čitave zajednice pčela. I profesionalni pčelari i stručnjaci intenzivno se bave tim problemom. Upravo borba protiv varroe traži solidno stručno znanje. Je li Hiller ipak dakle trebao proći neki tečaj?

"Pčelar ima zadaću zaštititi zajednicu pčela s maticom i brinuti o njoj. Sve se mora provoditi prema određenom planu i u pravo vrijeme", pojašnjava Andree Hamm, životinjski ekolog i istražitelj pčela s bonnskog Sveučilišta.

Njega veseli veliko zanimanje za pčele. Tijekom ljetnog semestra on nudi seminare na kojima pored teorije o ekologiji pčele predaje i osnove pčelarstva u praksi. Njegovi seminari su dupkom puni.

Zašto nestaju pčele?

Otkud rastuće zanimanje za ove prugaste insekte? Peter Rosenkranz, voditelj instituta pčela Sveučilišta u Hohenheimu pretpostavlja: "Izumiranje pčela je proteklih godina bilo jako puno tematizirano u medijima i to je pčele učinilo prilično popularnima."

Razlozi za njihov nestanak su složene prirode. Intenzivna poljoprivreda i urbanizacija potiskuju površine s cvjetovima. Kada onda još dođe do pojačane uporabe pesticida, pčelama prijeti pomor, jer im nedostaje prostor na koji bi se mogle skloniti.

Bienenstock Bienenvolk
Pčelarstvo ipak zahtijeva mnogo znanjaFoto: picture-alliance/dpa

Znanstvenici Sveučilišta Hohenheim okupljeni oko Petera Rosenkranza projektom "Fit Bee" pokušavaju uskladiti potrebe poljoprivrede i pčela te poboljšati njihovu situaciju. Rosenkranza ne čudi što zbog lošeg položaja pčela mnogi ljudi imaju želju učiniti nešto za prirodu i zbog toga drže pčele.

'Hura, ja sam pčelar!'

Sasvim drukčije to vidi Klaus Maresch, profesionalni pčelar iz Bonna. "Mnoge zajednice pčela s maticom nestaju zbog gluposti pčelara. Svaka budala si danas može kupiti jednu zajednicu pčela i reći, hura, ja sam pčelar! Ali pčelama ne činitie ništa dobro, ako ih samo držite." Pčelar mora istovremeno biti i vlastiti veterinar - već to zahtijeva puno znanja koje, prema njegovom mišljenju, previše hobi pčelara nema.

Kao primjer Maresch navodi primjer grinje varroa: niti jedna zajednica pčela s maticom ne bi morala izumrijeti zbog tog nametnika, kada bi pčelar primijenio ispravni profilaktički postupak, kaže Maresch. Profesionalni pčelar posjeduje 180 zajednica pčela s maticom koje je podijelio na 12 mjesta u gradu i oko grada. Ove godine on želi taj broj povećati na 300. Njegova se košnice prostiru na području od sedam hektara, na kojoj je nekad bila streljana Bundeswehra. Njegov med je certificiran kao bio-proizvod, uz to prodaje svijeće od pčelinjeg voska i bombone od medovine i meda.

Što je zajedničko pčelama i zlatnim retriverima?

Uređenje prostorije u kojoj se prerađuje med pčelara je do sada koštalo 30.000 eura. Ona mora odgovarati standardima za proizvodnju živežnih namirnica. Mareschova sumnjičavost mogla bi biti utemeljena ako se pogleda sudbina drugih životinja u trendu. I puno dalmatinera i zlatnih retrivera kupljeno je samo zato što su bili u modi, da bi vrlo brzo počeli puniti domove za napuštene životinje.

Pčela je ipak u višestrukom smislu važnija nego njezini lajavi sudrugovi po sudbini. Zbog toga znanstvenici smatraju kako će zanimanje ljudi za pčele ipak potrajati. Jer one služe i kao ekološki indikator: ako se razboli okoliš, posebno biljni svijet, i pčelama će biti loše. A pčele nisu za podcijeniti ni u ekonomskom smislu: "80 posto naših biljaka u Njemačkoj upućeno je na oprašivanje uz pomoć pčela", pojašnjava životinjski ekolog Hamm: "I životinje čije meso jedemo žive od tih biljaka. Zbog toga pčele imaju presudnu ulogu u našem prehrambenom lancu."

Room with a view
Profesionalni pčelar Klaus Maresch kaže kako pčele ugibaju i zbog 'gluposti' pčelaraFoto: Barbara Baer-Imhoof

Ali ono što u Njemačkoj mnogima još nije jasno, Hammovi strani studenti odavno su već prepoznali kao pomoć u razvoju: znanje koje steknu na tečajevima pčelarstva oni ponesu sa sobom u svoje domovine, u Afriku ili Južnu Ameriku, kako bi tamo, prema Hammovim riječima, "učinkovitim pčelarstvom dali doprinos osiguravanju prehrambenih resursa."

Divlje pčele dvostruko hendikepirane

Uz zajednice pčela medarica koje pčelari maze i paze, u Njemačkoj postoji i oko 600 vrsta divljih pčela - u njih se ubraja i bumbar. Njima je još gore nego njihovima napola pripitomljenim sestrama. "Divlje pčele imaju dvostruki hendikep: one u svom okruženju ne trebaju samo biljne resurse, dakle pelud i nektar, već i odgovarajuće mogućnosti za gniježđenje", kaže Hamm.

Neke divlje pčele su još i izbirljive i ne vole sve vrste cvjetova. Hammova istraživanja koncentrirana su zbog toga na poboljšanje bioraznolikosti, dakle raznovrsnosti biljaka koje cvjetaju. To bi bilo korisno - kako za med, tako i za divlje pčele. Pčelinja košnica na nekom balkonu, koju postavi netko tko ne zna što treba činiti, zapravo nikome nije od koristi.