1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

Ozbiljno upozorenje

Presuda o dostavi podataka putnika SAD-u ukazuje na granice u borbi protiv terorizma.

Prijeti li ozbiljni prijepor EU-SAD?

Prijeti li ozbiljni prijepor EU-SAD?

Čini se da je Amerikancima gotovo sve važno: broj kreditne kartice putnika, u kojem hotelu odsjeda, želi li u zrakoplovu vegetarijansku hranu ili bez svinjskog mesa, što bi moglo dovesti i do zaključka da se radi o putniku muslimanske vjere. Američke vlasti o svakom putniku koji želi doputovati u SAD traže 34 različite informacije. Praksa je to koja je uslijedila nakon terorističkih napada od 11. rujna 2001., a podaci se traže od svih zrakoplovnih kompanija. Podaci se dostavljaju američkom ministarstvu za domovinsku zaštitu i to najkasnije 15 minuta prije polijetanja zrakoplova. U suprotnome Amerikanci prijete zabranom slijetanja u SAD-u. Vlade zemalja članica Europske unije i Europska komisija u svibnju 2004. izjasnile su se za potpisivanje sporazuma, u kojem je europska strana prihvatila američke zahtjeve. Rezerve oko zaštite osobnih podataka izrazio je Europski parlament kojega su Europska komisija i Europsko vijeće u cijelom postupku jednostavno ignorirali.

Tužba pred Europskim sudom

To se sada osvetilo, jer Europski je parlament predao tužbu Europskom sudom i dobio pozitivnu presudu. No ipak, presuda se odnosi samo na pitanje pravne osnove. Suci smatraju da vlade zemalja članica i Europska komisija nisu smjele dati svoj pristanak sporazumu na temelju Unijine direktive o zaštiti podataka. Jer, kako stoji u obrazloženju presude, direktiva nije dovoljna kada je u pitanju državna sigurnost i kažnjeno gonjenje. Ali upravo je to svrha dostave podataka. Što se tiče same zaštite osobnih podataka, suci Europskoga suda nisu davali nikakve komentare. Međutim, oni koji su dostavu podataka smatrali prevelikim uplitanjem u privatnost u presudi vide potvrdu svoga stajališta.
No, presuda se može tumačiti i u ovom smjeru. Za Europski je sud u borbi protiv terorizma prekoračena granica. Da su suci svjesni važnosti i posljedica svoje presude pokazuje i činjenica da su odredili višemjesečni rok za njezino stupanje na snagu, a to je 30. rujna ove godine.

Nezgodna situacija

Sve to briselske institucije ali i zemlje članice dovodi u vrlo nezgodnu situaciju. Ponovno će se rasplamsati prijepor između Europe i SAD-a kao i unutar Europske unije o granicama borbe protiv terorizma. Ne radi se samo o pravnim aspektima, već o temeljnim pitanjima. Na primjer, kako daleko se može ići, je li zaštita privatnosti tek u drugom planu? Jesu li zahtjevi SAD-a uopće opravdani? Zašto se Europljani Amerikancima moraju pokoravati u borbi protiv terorizma? Osim toga, Europska komisija sada mora u vrlo kratkom roku razjasniti nekoliko vrlo škakljivih pitanja koje sada, presudom Europskog suda, izlaze na površinu. Naime, suci sumnjaju da u europskom pravu uopće može postojati nešto što bi opravdalo postojanje čak i nekakvog modificiranog sporazuma sa Sjedinjenim Državama.
Europska je komisija, bar tako najavljuje njezin glasnogovornik Johannes Laitenberger, obećava dodatne napore: “Komisija će sada surađivati s ostalim stranama kako bi pronašla rješenje i kako bi se omogućila efikasna borba protiv terorizma, a istodobno poštivala temeljna prava putnika”.

Bez promjena

Do rujna nema promjena, dakle ostaje kod prijeporne dostave podataka američkim vlastima o putnicima u zračnom prometu.
Da se u praksi neće ništa promijeniti, barem kratkoročno, potvrđuje i Martin Gepges, predstavnik udruženja zrakoplovnih kompanija koje djeluju u Njemačkoj: “Zrakoplovne se kompanije nalaze u nezgodnom položaju. Naime, same ne možemo djelovati. U opasnosti smo da ubuduće nećemo dobiti pravo slijetanja u SAD-u. Da Amerikanci misle ozbiljno, govore i brojni primjeri kada su Sjedinjene Države u više navrata vratile zrakoplove. S druge pak strane ne smijemo prekršiti europska prava i zakone, pa je stoga potreban jasna dogovor između Europske unije i američkih vlasti kako bi se stvorila pravna sigurnost za zrakoplovne kompanije”.
Do sada su američke vlasti u šest slučajeva zabranile slijetanje europskih zrakoplova s navodno sumnjivim osobama. Martin Gepges objašnjava: “Kod svih letova koji su vraćeni, nakon povratka svi su osumnjičeni putnici mogli bez ometanja ponovno napustiti zrakoplov. Često je puta bio slučaj da su neka imena bila slična imenima onih za kojima se traga, ali nije bio ni jedan slučaj da je nakon povratka ijedan putnik uhićen ili da je otkriveno da se radi o teroristu”.

Rješenje kanadski model?

Rješenje bi možda mogao biti kanadski model. Doduše i kanadske vlasti od prošle godine traže podatke o putnicima, ali se kanadska vlada obvezala da će poštivati europske odredbe o zaštiti osobnih podataka. Kada bi tako nešto uspjelo i u slučaju Sjedinjenih Država, tada bi se borbi protiv terorizma postavile određene granice.